Strpljivo s išijasom: liječiti se može, no potrebno je vrijeme

Išijas (lat. lumboischialgia) nije specifična dijagnoza, već vrlo širok pojam koji opisuje bolnost koja se širi uzduž ishijadičnog živca. Bol se javlja kada je korijen živca u lumbalnom dijelu kralježnice pritisnut. Uglavnom je posljedica pritiska prvog krstačnog i zadnjih slabinskih korjenova koji se događa ili uslijed diskopatije ili zbog nastanka osteofita (koštanih izbočina ili izobličenja), a do pritiska može doći i zbog suženja (stenoza) spinalnog kanala.

Većina pacijenata će se oporaviti od išijasa, često bez liječenja i posljedica. No s obzirom na to da može doći do oštećenja živaca, svakako bi bilo dobro tražiti savjet liječnika.

Simptomi i uzroci išijasa

Išijas se može osjetiti kao jak grč u nozi, s boli oštrom „poput noža“ ili „poput struje“. Grč može trajati tjednima prije nego što nestane. Bol možete osjećati posebno kada se krećete, kišete ili kašljete. Također možete osjećati slabost, utrnulost, osjećaj žarenja ili bockanja niz nogu.

Išijas se najčešće javlja između 30. i 50. godine te može biti posljedica degenerativnih promjena ili bilo kakvog iznenadnog pritiska na diskove kralježaka donjeg dijela kralježnice. Kod osoba mlađih od 40 godina uzrok je obično hernija diska, dok starije osobe obično imaju išijas zbog osteofita i degenerativnih promjena kralježaka i diskova.

Postavljanje dijagnoze

Dijagnoza počinje detaljnim uzimanjem anamneze, pri čemu će vas liječnik zamoliti da objasnite kako i gdje je bol počela, gdje se širi te kako se trenutno osjećate.

Fizikalni pregled pomoći će u određivanju korijena živca koji je pritisnut. Liječnik će vas možda zamoliti da čučnete i ustanete, hodate na petama i nožnim prstima, podignete nogu i slično. Pretrage poput rendgenskog snimanja ili magnetske rezonance (MRI) mogu potvrditi dijagnozu o tome koji su korijeni živaca zahvaćeni.

Liječenje

Do oporavka obično dolazi bez liječenja, no potrebno je odmarati se i biti strpljiv jer, kao što je već navedeno, grč u nozi može potrajati tjednima. Približno se 80 do 90% pacijenata s išijasom s vremenom oporavi bez operacije, obično unutar nekoliko tjedana ako je temeljni uzrok hernija diska. Ako je kompresija živca uzrokovana osteofitima i spinalnom stenozom, neoperativno liječenje je manje uspješno, ali još postoji prostor za poboljšanje.

Nekirurško liječenje ima za cilj pomoći u kontroli bola bez dugotrajne uporabe lijekova. Nesteroidni protuupalni lijekovi (npr. ibuprofen, acetilsalicilna kiselina, naproksen i slični) ili miorelaksansi (lijekovi za opuštanje mišića) mogu pružiti olakšanje. Možda će vam prijati i ako na bolne mišiće stavljate tople ili hladne obloge.

Kretanje je u nekirurškom liječenju vrlo važno. Nemojte ostati u krevetu jer previše odmora može uzrokovati nelagodu u drugim dijelovima tijela. Pronađite položaje koji su udobni, ali budite što aktivniji. Kretanje pomaže i pri ublažavanju upale.

Ponekad pomažu i „blokade“, odnosno liječnik bi vam mogao ubrizgati lijek sličan kortizonu u područje kralježnice. Svakako biste trebali što prije početi s vježbama istezanja kako biste mogli nastaviti s tjelesnim aktivnostima bez bolova. Mogle bi vam biti preporučene i kratke šetnje, a liječnik bi vam mogao propisati i fizikalnu terapiju.

Oboružajte se strpljenjem, no nemojte odustati. Liječniku se odmah javite ako:

• izgubite osjet u zahvaćenoj nozi ili izrazitu slabost,
• nastupi inkontinencija, odnosno dođe do nekontroliranog pražnjenja crijeva ili mjehura.

Kada je potreban operativni zahvat?

Možda ćete trebati operaciju ako i dalje imate onesposobljavajuću bol u nozi nakon tri ili više mjeseci nekirurškog liječenja. Cilj je operacije osloboditi živac od pritiska ako je uzrokovan hernijom diska ili osteofitima.

Kirurški zahvat (laminotomija ili laminektomija s diskektomijom) može se izvesti u lokalnoj, spinalnoj ili općoj anesteziji, no u detalje će vas uputiti liječnik. Ova je operacija obično vrlo uspješna u ublažavanju boli, osobito ako je većina boli u nozi.

Rehabilitacija i prevencija

Liječnik vas može uputiti na fizikalnu terapiju te vam preporučiti vježbe za jačanje leđa. Važno je hodati i kretati se, no pritom izbjeći previše savijanja ili uvijanja leđa. Prihvatljivo je obavljati rutinske aktivnosti po kući, poput kuhanja i čišćenja.

Nakon liječenja išijasa, vjerojatno ćete se moći vratiti normalnom načinu života i držati bol pod kontrolom. Međutim, treba znati da postoji mogućnost da se išijas ponovno javi, nije ga uvijek moguće spriječiti.

Za leđa se preporučuju sljedeće mjere:

• Vježbajte redovito. Kako bi leđa ostala jaka, vježbajte mišiće jezgre, odnosno trbušne mišiće i mišiće donjeg dijela leđa koji su potrebni za dobru posturu i poravnanje. Pritom slijedite upute liječnika ili fizioterapeuta.
• Držite ispravan položaj dok sjedite. Odaberite stolac s dobrom potporom za donji dio leđa, naslonima za ruke i okretnom bazom. Za bolju potporu donjeg dijela leđa, stavite jastuk ili smotani ručnik iza donjeg dijela leđa kako biste zadržali normalnu krivulju. Držite koljena i kukove u ravnini.
• Ispravno se „koristite“ svojim tijelom. Kada stojite dulje vrijeme, s vremena na vrijeme oslonite jednu nogu na stolicu ili malu kutiju. Kad podižete nešto teško, dižite „iz nogu“, a ne savijanjem i snagom leđa. Čučnite, zadržite leđa u uspravnom položaju, teret uhvatite tako da vam bude blizu tijela te ga tako podignite, bez savijanja. Pri podizanju izbjegavajte rotacije, primjerice da podignete teret i okrenete se u struku prema polici pokraj vas, a bez da ste se prema polici okrenuli cijelim tijelom. No, za teške terete se preporučuje pozvati nekoga da vam pomogne.

Muče li vas bolovi i sumnjate li na išijas, stručne savjete potražite u Poliklinici Ribnjak.