Čarolija Nacionalnog parka Brijuni

Znate li nabrojati sve otoke Nacionalnog parka Brijuni? Evo ih: Veliki Brijun, Mali Brijun, Vanga (Krasnica), Sveti Jerolim, Kozada, Vrsar, Gaz, Pusti otok (Madona), Galija, Obljak, Grunj, Supin, Sveti Marko, Supinić. Četrnaest otoka nalazi se uz jugozapadnu obalu Istre te tvore po mnogočemu poseban arhipelag i nacionalni park.

Činjenica koja ga razlikuje od ostalih nacionalnih parkova jest društveno značenje Brijuna, koje je, uz prirodne ljepote, također dio naše kolektivne svijesti. Na Brijunima su ljudi prisutni od pretpovijesti do danas, a posljednjih nekoliko stoljeća uz ove su otoke vezani istaknuti pojedinci koji su obilježili vrijeme u kojem su živjeli. Dugu naseljenost otočje duguje pogodnoj klimi, pa su danas Brijuni poput arheološkog muzeja na otvorenom s ostacima ljudskog prisustva od neolita. Tako ćete na Velikom Brijunu u uvali Verige naići na naselje iz brončanog doba te na ostatke rimskih vila i ljetnikovca. Na Brijunima također nalazimo građevine iz doba Bizanta, kao i iz feudalnog doba te novijih razdoblja. 

Safari na Jadranu

Park krasi i bogat biljni te životinjski svijet, a ono što je još jedna od posebnosti ovog neobičnog nacionalnog parka jest što je možda poznatiji po alohtonim nego autohtonim životinjskim vrstama. Tako se, uz životinje karakteristične za ovo podneblje, u safari parku nalaze i veliki sisavci s različitih kontinenata poput zebri, ljama i indijskog goveda te ostale vrste poput noja, najveće ptice svijeta.

Naravno, na Brijunima ćete naći i mnoštvo životinja karakterističnih za područja Istre. Nalaze se u etno parku u kojem ćete vidjeti ovce, koze i magarce te posebno atraktivnog boškarina.

Obilazak u pratnji vodiča

Ulaznicu za nacionalni park  možete kupiti online ili u uredu nacionalnog parka u Fažani iz koje, prema definiranom rasporedu, na Veliki Brijun kreće brod. Plovidba traje oko 15 minuta tijekom kojih, ako imate baš mnogo sreće, možete vidjeti dupine. Kako je Veliki Brijun otok i još k tome nacionalni park, cijene ugostiteljskih usluga su paprene; ako niste dubljeg džepa, sokove i sendviče ponesite sa sobom.

Cijena uključuje obilazak Velikog Brijuna električnim vlakićem uz vodiča, a po želji, uz doplatu možete unajmiti bicikle i električne autiće. Organizirani obilazak traje četiri sata. Vožnja vlakićem izuzetno je zanimljiva, kako za djecu tako i za odrasle. Tijekom vožnje posjetitelji slušaju priče o povijesti otočja, poznatim ličnostima koje su ovdje boravile, kao i o događanjima koja se ovdje odvijaju u današnjici. Uz standardne informacije, priča je prošarana zanimljivostima poput one o nevidljivoj, ali svejedno vrlo jakoj morskoj struji između otoka i kopna, zbog koje su zabranjeni pokušaji preplivavanja od kopna do otočja. Dok uživate u vožnji vlakićem, susrest ćete mnogobrojne paunove i jelene lopatare. 

Na Velikom Brijunu se, uz safari park sa životinjama iz drugih dijelova svijeta, nalazi i park sa životinjama iz drugih razdoblja svijeta. Geološko-paleontološka nalazišta spadaju u najvažnije dijelove brijunskog bogatstva. Otok je prošaran s mnogobrojnim otiscima stopala dinosaura koji su stari 100 do 125 milijuna godina.

Slavne osobe koje su obilježile Brijune

Za Brijune kakve danas poznajemo najzaslužniji je jedan čovjek. Njegovo ime je Paul Kupelwieser. Riječ je o austrijskom inženjeru koji je 1893. godine kupio Brijune, močvarno otočje kojim su zujali milijuni malaričnih komaraca. On je otočje preobrazio u mondeno ljetovalište i lječilište za europsku aristokraciju.

U rješavanju problema malarije pomogao mu je još jedan velikan tog doba, njemački znanstvenik Robert Koch. Koch se je odazvao pozivu Kupelwiesera i došao na Brijune kako bi proučio i suzbio malariju na otočju. Ustanovio je da je uzročnik malarije komarac koji se razmnožava u močvarnim dijelovima otoka. Kako bi se uklonio uzročnik, isušene su i zatrpane močvare.

Inače, Robert Koch je ujedno i otkrivač uzročnika tuberkuloze i kolere te dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1905. godine. Na Brijunima možete prošetati stazom Roberta Kocha te obići spomenik koji je postavljen njemu u čast. Kupelwieser je na Brijunima izgradio vodovod, izgradio pet hotela i Zoološki vrt.

Najznačajnije ime iz nedavne povijesti vezano uz Brijune je Josip Broz Tito, koji je ovdje imao rezidenciju u kojoj je provodio velik dio godine. Tito je na Brijunima ugostio desetke svjetskih državnika koji su mu često poklanjali egzotične životinje koje su doprinosile već postojećoj bioraznolikosti parka.

U najnovije vrijeme, Brijuni su lokacija na kojoj se održavaju predstave poznatog kazališta Ulysses kojeg su osnovali naš proslavljeni glumac i redatelj Rade Šerbedžija te dramatičar Borislav Vujčić.

Antičke vile, malarija, dinosauri, zebre, dupini, Tito, kazalište… Brijuni su poput neke eklektične fantazmagorije u kojoj se spaja nespojivo. Kao što je Koch otkrio rješenje za malariju, današnji „Kochovi“ pronašli su rješenje za koronavirus. Stoga, gdje bi bilo bolje proslaviti dolazeću pobjedu nad pandemijom, nego u našem najneobičnijem nacionalnom parku?