Kako nam društvene mreže kvare godišnje odmore?

Zamislimo sljedeću situaciju: ležite na plaži, sunce sja, more vam šumi pod nogama i napokon uživate na zasluženom godišnjem odmoru. Odmor ste planirali danima, veselili se razdoblju bez stresa, a onda na Instagramu ili TikToku ugledate slike prijatelja i poznanika s egzotičnih destinacija, luksuznih hotela i skupih restorana. Odjednom, vaš planirani odmor na Jadranu ili vikend kod bake više ne djeluje dovoljno uzbudljivo, izgleda „obično” i počinjete preispitivati svoje financijske mogućnosti, osjećate tjeskobu i pritisak da i vi „morate više”.

Ako ste se prepoznali u ovom scenariju, niste jedini i možda ste iskusili ono što stručnjaci nazivaju financijska dismorfija, a društvene mreže su njezino plodno tlo.  Društvene mreže nas svakodnevno bombardiraju slikama luksuza, skupih putovanja i savršenih trenutaka, stvarajući iskrivljenu sliku stvarnosti.

Što je financijska dismorfija?

Financijska dismorfija (engl. money dysmorphia) je relativno nov pojam i široj javnosti poznatiji posljednjih godina, koji opisuje iskrivljenu percepciju vlastite financijske situacije. Termin je inspiriran dijagnozom tjelesne dismorfije, gdje osoba ima nerealnu tj. Iskrivljenu sliku svog tijela. Analogno tome, financijska dismorfija opisuje nerealnu sliku vlastitih financija.

Osobe koje pate od ovog fenomena često osjećaju da nemaju dovoljno novca, bez obzira na stvarno stanje računa. Iako nam objektivno ništa ne nedostaje, pod utjecajem objava drugih ljudi osjećamo se kao da zaostajemo, trošimo premalo ili nismo dovoljno uspješni. Iskrivljena percepcija vlastitog financijskog stanja može voditi ili do pretjerane štednje iz straha od siromaštva i nesigurnosti ili do, paradoksalno, prekomjernog impulzivnog trošenja kako bi se održao određeni imidž pred drugima.

Riječ je o psihološkom fenomenu u kojem gubimo realan osjećaj o vlastitom novcu, uspjehu i financijskoj sigurnosti. Stručnjaci upozoravaju da je financijska dismorfija sve češća, osobito među mlađim generacijama koje su izložene stalnim usporedbama na društvenim mrežama. Prema provedenim međunarodnim anketama, gotovo trećina mladih priznaje da su skloni otići u dugove kako bi mogli parirati životnom stilu koji vide online, što su prilično zabrinjavajući podaci.

Virtualni izlozi naizgled savršenih života

Društvene mreže poput Instagrama, Facebooka i TikToka postale su izlog „savršenih” trenutaka: luksuznih putovanja, skupih večera, dizajnerske odjeće i ekskluzivnih iskustava. No, ono što rijetko vidimo su stvarni troškovi, krediti na karticama, stres zbog dugova ili svakodnevne brige tih istih ljudi.

Ovakvo selektivno prikazivanje stvarnosti stvara pritisak na korisnike da i sami žive (ili barem izgledaju kao da žive) slično. Fenomen „keeping up with the Joneses” (mogli bismo prevesti kao biti ukorak s drugima) danas je globalan i digitalan. Svaka objava može izazvati osjećaj da zaostajemo, da nismo dovoljno uspješni ili da nam nedostaje ono što drugi imaju.

Pretvaranje odmora u stres

Godišnji odmori, koji bi trebali biti vrijeme opuštanja i punjenja baterija, često postaju izvor stresa upravo zbog društvenih mreža i financijske dismorfije. Prije nego što smo uopće spakirali kofere, bombardirani smo slikama tuđih putovanja i poželjnih destinacija. Već samo planiranje godišnjeg odmora može izazvati dodatni stres zbog stalnog preispitivanja je li odluka financijski opravdana, što može umanjiti zadovoljstvo samim odmorom.

Tijekom odmora, mnogi osjećaju potrebu dokumentirati svaki trenutak i podijeliti ga online, što dodatno pojačava pritisak da odmor bude „instagramičan“, a neki pojedinci razviju i naviku svakodnevnog provjeravanja računa i opsesivnog planiranja, što može umanjiti spontanost i uživanje tijekom odmora.

Rezultat toga je da mnogi troše više nego što si mogu priuštiti, odlaze u dugove ili se, s druge strane, povlače i izbjegavaju društvene aktivnosti zbog osjećaja financijske nesigurnosti. Umjesto opuštanja, raste stres, nezadovoljstvo i osjećaj neadekvatnosti.

Negativan utjecaj na mentalno zdravlje

Stručnjaci za mentalno zdravlje su primijetili kako iskrivljena percepcija vlastite financijske situacije, kao i dugotrajna izloženost nerealnim standardima s društvenih mreža, može dovesti do anksioznosti, depresije, loših financijskih odluka i općeg nezadovoljstva, čak i kod objektivno financijski stabilnih pojedinaca. Fenomen poznat kao FoMO (fear of missing out – strah od propuštanja) dodatno pojačava osjećaj nezadovoljstva vlastitim životom i potiče impulzivnu kupovinu ili trošenje na odmore koji nisu u skladu s našim mogućnostima.

Uspoređivanje s drugima, osobito na društvenim mrežama, može stvoriti osjećaj da nismo dovoljno uspješni, bogati ili dobri. Ovaj osjećaj neadekvatnosti može narušiti samopouzdanje i samopoštovanje, što dugoročno može utjecati na sve aspekte života, uključujući odnose i profesionalni razvoj.

Nadalje, kada pojedinac ima dojam da ne može parirati drugima ili da su njegovi napori uzaludni, mogu se javiti i depresivni simptomi. Osjećaj bespomoćnosti i beznađa često prati dugotrajnu izloženost nerealnim standardima i neprestanom financijskom stresu. Zbog osjećaja srama ili straha od osude, pojedinci mogu izbjegavati druženja, putovanja ili zajedničke aktivnosti, što može dovesti do socijalne izolacije i pogoršanja mentalnog zdravlja.

Psihološke posljedice financijske dismorfije i pritiska društvenih mreža stoga nisu samo prolazne emocije, već mogu imati ozbiljan utjecaj na mentalno i fizičko zdravlje, kvalitetu života i odnose s drugima. Pravovremeno prepoznavanje i traženje podrške ključno je za očuvanje psihološke ravnoteže.

Što možete učiniti i kako si pomoći, čitajte u nastavku članka na stranici NZJZ „Dr. Andrija Štampar“.