Japanski paradoks: od kuda tako niska stopa srčanih udara?

Dugi je niz godina znanstvenu zajednicu intrigirao francuski paradoks. Znanstveno objašnjenje poveznice između tipične prehrane Francuza i niske stope kardiovaskularnih bolesti primirilo je tek manji dio znanstvenika. Većina se okrenula na drugu stranu svijeta, prema Japanu, kako bi našli logičnu utemeljenost u još jednoj kulturološko-prehrambenoj zagonetki, japanskom paradoksu.

Srce otporno na čimbenike rizika

Stanovnici Japana, naime, imaju najnižu stopu srčanog udara na svijetu. Neobičnost vezana za to je činjenica da Japanci imaju slične razine krvnog tlaka i kolesterola u krvi kao i stanovnici zapadnih zemalja koji, upravo suprotno, podliježu najvećem riziku od kardiovaskularnih bolesti.

Dodatno, čimbenici rizika za razvoj bolesti srca, poput pušenja i dijabetesa, u Japanu su u snažnom porastu. Na temelju svega što je poznato modernoj medicini, logika nalaže da i Japanci razvijaju bolesti srca istim intenzitetom kao i zapadnjaci, a to je daleko od stvarnosti.

Nije genetika, već riba?

Odgovor na zagonetku ne nalazi se u genetici budući da Japanci koji se, na primjer, presele u SAD, bilježe veće stope kardiovaskularnih bolesti od sunarodnjaka u domovini.

Zbog toga su se znanstvenici, u potrazi za obrazloženjem, okrenuli prema prehrani. Jedan od nutricionistički najsnažnijih aduta u prehrani Japanaca je konzumacija ribe; riba se u Japanu jede i do osam puta tjedno, dok se, primjerice, u Hrvatskoj prosječno konzumira jedanput tjedno.

Visok unos ribe odražava se na povišenu razinu omega-3 masnih kiselina u krvi Japanaca koja je, u pravilu, značajno viša nego u zapadnjaka, a ta je pojava možda odgovorna za nižu učestalost ateroskleroze u Japanaca.

Zaštitna uloga omega-3 masnih kiselina

U prilog tome govori i studija koja je uspoređivala rizik od bolesti srca među Japancima koji žive u Japanu s onima koji žive na Havajima te sa stanovnicima SAD-a bijele puti.

Znanstvenici su među ispitanicima dobi 40 do 49 godina proučavali profil masnih kiselina u krvi. Također su analizirali rizik od ateroskleroze praćenjem procesa otvrdnuća karotidne arterije. Rezultati su pokazali da Japanci koji žive u domovini imaju najmanju učestalost aterosklerotskih plakova koji se povezuju s aterosklerozom. Dodatno, u tih je ispitanika utvrđena i najviša razina blagotvornih omega-3 masnih kiselina te najniže koncentracije omega-6 masnih kiselina.

Autori studije su zaključno iznijeli tvrdnju da je razina omega-3 masnih kiselina u domicilnih Japanaca povezana s nižom pojavom aterosklerotskih plakova što, stavljeno u perspektivu, potvrđuje blagotvorni učinak konzumacije ribe na zdravlje srca.

Članak nastavite čitati na ovoj poveznici.