Riječ farmaceuta - 07. rujna 2018.
AUTOR ČLANKA - Aleksandra Grundler Bencarić, mag. pharm.

Istraživanja potvrdila: Gladovanje dobro utječe na zdravlje, a evo u kojim slučajevima

Studija objavljena 2015. godine, u koju su bile uključene žene oboljele od karcinoma dojke, pokazala je poboljšanje liječenja kod onih pacijentica koje su gladovale samo tijekom noći

gladovanje, hladnjak

Povremeno gladovanje danas je jedna od najčešće korištenih dijeta za mršavljenje, a unatrag desetak godina mnoge su studije potvrdile povoljan učinak na zdravlje, pa čak i liječenje nekih bolesti.

Gladovanje podrazumijeva suzdržavanje od uzimanja hrane i bilo kojeg pića osim vode, a prakticira se u raznim režimima. Neki gladuju jedan ili dva dana u tjednu, neki jedan tjedan u mjesecu, a trenutačno je najpopularniji način takozvana 5:2 dijeta. Ona podrazumijeva pet dana u tjednu normalne prehrane i dva dana gladovanja, odnosno smanjenja unosa hrane na količinu od 500 – 600 kalorija na dan. U oblike gladovanja ubrajaju se i dnevni režimi, najčešće suzdržavanje od unosa hrane barem 13 sati na dan, odnosno iza 18 sati pa do doručka drugog dana.

Činjenica jest da postoje čvrsti dokazi koji podupiru gladovanje kao način održavanja zdravlja, pa i metodu liječenja, no ono što treba razumjeti i prihvatiti jest pojam kontroliranog, ograničenog gladovanja

Što se događa u organizmu kad gladuje?

Mnogi kliničari podupiru takav način prehrane jer se i evolucijski čovjek tisućama godina hranio na takav način, a hrane je bilo samo ako je bio uspješan lov i ako su to dopuštale vremenske prilike. Gladovanje kao dio posta prakticira se u mnogim religijama kao način svojevrsne pokore i izraza poštovanja prema Bogu. Tijekom povijesti su mnogi medicinski postupci podrazumijevali gladovanje, preporučivao ga je i Hipokrat, a u 19. stoljeću bilo je vrlo popularno u liječenju svih bolesti, posebno duševnih. Danas je gladovanje obavezno prije kirurških zahvata, a često je važno i za različite dijagnostičke postupke. U novije vrijeme neki oblik gladovanja, umjesto prilagođene prehrane, propisuju i liječnici u liječenju pretilosti, povišenih lipida u krvi, visokog krvnog tlaka i nekih metaboličkih bolesti, obično tijekom pet dana nekoliko puta u godini.

No što se događa u organizmu kad gladuje? Prije svega, važno je razumjeti duljinu gladovanja. U početku, signal da nema hrane (izvora energije), potiče pojačanu proizvodnju glukoze u jetri i smanjenje njezina korištenja u mišićima pa tijelo troši zalihe glikogena. Kad se potroši zaliha, organizam daljnju energiju crpi iz rezervnih masnih naslaga. Istodobno, pojačano se luče ketoni kao produkti razgradnje masnih kiselina, a tijelo dolazi u takozvano ketogeno stanje. No nakon nekog vremena organizam se prilagođava na smanjen unos energije, pa usporava i sve svoje procese. Dakle, ako se gladovanje koristi kao način mršavljenja, u tom će razdoblju nastati zastoj u trošenju nagomilane masti te će se osobi činiti da nema učinka, što često i pokoleba pacijente u nastojanju da smršave. To smanjenje unosa energije utječe na usporavanje metaboličkih procesa, što pak dovodi do smanjenja izlučivanja različitih upalnih rizičnih čimbenika koji se povezuju s pojavom metaboličkih bolesti, prije svega dijabetesa te kardiovaskularnih bolesti.

>>Dijete koje obećavaju mršavljenje i gubitak nekoliko kilograma tjedno mogu biti privlačne, ali i vrlo štetne za vaše zdravlje, a u konačnici i neučinkovite. Donosimo popis najboljih i najgorih dijeta<<

Ketogeno stanje koje se javlja u gladovanju povoljno djeluje na mozak

Novije studije pokazuju i druge povoljne učinke povremenog, kratkotrajnog gladovanja. Ketogeno stanje koje se javlja u gladovanju povoljno djeluje na mozak. S jedne strane, ketoni su hrana za mozak te se tako omogućuju bolja koncentracija, pamćenje i brzina razmišljanja, a s druge strane, studije pokazuju i veću otpornost na stres. Postoje studije koje potvrđuju povoljan učinak ograničenoga gladovanja u liječenju karcinoma, no one opovrgavaju ekstremno gladovanje. Važno je koja se hrana ne jede i važno je kada se ne jede. Studija objavljena 2015. godine, u koju su bile uključene žene oboljele od karcinoma dojke, pokazala je poboljšanje liječenja kod onih pacijentica koje su gladovale samo tijekom noći. Znanstvenici smatraju da je razlog za to što inzulin preko dana slobodno cirkulira i obavlja svoju zadaću, a navečer interferira s izlučenim hormonom melatoninom i hormonom rasta te je na neki način blokiran, što dovodi do nedovoljne razgradnje šećera i njegove veće dostupnosti stanicama raka koje se njime hrane.

Činjenica jest da postoje čvrsti dokazi koji podupiru gladovanje kao način održavanja zdravlja, pa i metodu liječenja, no ono što treba razumjeti i prihvatiti jest pojam kontroliranog, ograničenog gladovanja. Dugotrajnije gladovanje ili potpuno izbacivanje određenih namirnica iz prehrane može uzrokovati ozbiljne bolesti. Gladovati ne smiju oboljeli od dijabetesa, osobe s težim infekcijama, ozbiljnim kardiovaskularnim, gastrointestinalnim i bubrežnim bolestima te oni s uznapredovalim karcinomima i svi drugi teški bolesnici te, naravno, djeca i trudnice. Osobe koje uzimaju lijekove također ne bi smjele gladovati jer se tako mogu znatno poremetiti metabolizam i doza lijeka ili izazvati ozbiljne nuspojave, posebno u probavnom sustavu. Zdrave osobe mogu povremeno i ograničeno gladovati uz obavezan unos tekućine, a za dulje, prilagođeno gladovanje ili za oboljele od lakših bolesti najbolje je potražiti savjet stručnjaka kako bi od gladovanja bilo koristi, a ne štete.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama