Umjetna inteligencija u službi medicine: nove spoznaje o „starim“ lijekovima

Medicinski stručnjaci sve više istražuju mogućnosti primjene umjetne inteligencije u liječenju. Prvenstveno stoga što se u istraživanjima, ali i svakodnevnoj praksi, trebaju oslanjati na ogromne baze podataka koje umjetna inteligencija brzo pretražuje. Na temelju takvih brojnih podataka, stručnjaci brže dolaze do brojnih, usporednih podataka, pa lakše donose odluke u postupcima postavljanja dijagnoze i liječenja ili pak na području otkrivanja novih metoda liječenja ili novih lijekova.

Umjetna inteligencija ne otkriva sasvim nove formule lijekova već, na osnovi podataka o postojećim kemijskim spojevima, olakšava i ubrzava kreiranje novih kemijskih spojeva. U postupcima odobravanja lijekova za koje su potrebni klinički pokusi, umjetna inteligencija znatno ubrzava i olakšava sam tijek kliničkih ispitivanja.

Vrijeme otkriva nove učinke lijekova

Znanstvenici također koriste umjetnu inteligenciju u istraživanjima različitih učinaka postojećih odobrenih lijekova. Naime, neki lijek se može koristiti samo za odobrenu svrhu za koju su provedena klinička ispitivanja i za koju je poznat sigurnosni profil lijeka.

No, kako smo već puno puta objašnjavali, tek kada se neki lijek počne koristiti na velikom broju pacijenta, često s različitim pridruženim bolestima i kroz duži niz godina, zbog velikog broja različitih slučajeva upotpunjuju se, pa i mijenjaju podaci o nekom lijeku. Nije neobično da se nekom lijeku, zbog promjene sigurnosnog profila, ograničava primjena na određene skupine pacijenata ili se pak proširuje. Također, neki lijekovi se povlače s tržišta jer se pokazuje da nisu tako učinkoviti kako su pokazivali podaci na manjem broju pacijenata. Neki lijekovi tijekom svojeg životnog vijeka dobivaju i nova odobrenja.

Primjeri slučajnih otkrića

Prema podacima regulatornih tijela širom svijeta, za gotovo jednu trećinu odobrenih lijekova su, tijekom godina korištenja, otkriveni novi klinički učinci. Tijekom povijesti su ti učinci otkriveni sasvim slučajno.

Najbolji primjer je „stara“ acetilsalicilna kiselina. Ona se u svom početku koristila isključivo kao lijek protiv bolova i temperature. Danas znamo da nije prvi izbor kao analgoantipiretik, ali je sigurno prvi izbor u (sekundarnoj) prevenciji nastanka moždanog i srčanog udara u rizičnih pacijenata. Naime, ona djeluje kao antiagregacijsko sredstvo, odnosno sprječava zgrušavanje krvi djelujući na trombocite u krvi.

Trenutno vrlo popularan lijek u liječenju pretilosti (iako još uvijek nema svugdje u svijetu odobreno djelovanje za mršavljenje) – semaglutid – zapravo je odobren kao lijek u liječenju dijabetesa jer oponaša učinak probavnog hormona koji pak potiče lučenje inzulina ovisno o koncentraciji glukoze. Gubitak tjelesne mase bila je njegova nuspojava.

Kako AI pomaže?

Kako bi otkrili nove učinke starih, odnosno poznatih lijekova, stručnjaci koriste umjetnu inteligenciju. Ona je sposobna, pregledavanjem i uspoređivanjem ogromnog broja podataka, brže dati uvid u moguća nova djelovanja. Tako bi se znatno uštedjelo na vremenu u pokušajima otkrića novih lijekova, a i cijeli postupak bi bio neusporedivo jeftiniji. Istraživanja „starih”, a „novih” lijekova posebno su usmjerena na otkrivanje učinkovitog lijeka u liječenju Alzheimerove bolesti, s obzirom na veliki porast oboljelih. Procjene govore da će Alzheimerova bolest uskoro biti jedna od vodećih bolesti u svijetu, a zasad još nemamo odgovarajući lijek koji liječi bolest, već samo one koji je usporavaju u razvoju.

Umjetna inteligencija koristi se i za otkrivanje lijekova za rijetke bolesti. To su one od kojih boluje manje od pet pojedinaca na 10 000 osoba, a poznato je oko 6000 različitih rijetkih bolesti. Rijetke bolesti su najčešće uzrokovane mutacijom gena. Danas tek za oko 5% rijetkih bolesti postoje lijekovi za liječenje ili kontrolu bolesti. Otkrivanje lijekova za te bolesti vrlo je skupo i komplicirano već i zbog potrebnog broja osoba koje trebaju biti uključene u kliničke pokuse, ali i isplativosti proizvodnje takvih lijekova, koliko god to ružno zvučalo.

Umjetna inteligencija ipak nije dovoljna

Ipak, iako bi nas moglo navesti na pogrešan zaključak da umjetna inteligencija može učiniti čuda i otkriti super nove lijekove, to nije tako. Velik broj stručnjaka različitih profila treba raditi zajedno kako bi „naučili“ umjetnu inteligenciju da podatke koji su dostupni obradi na koristan način te ponudi moguća prihvatljiva rješenja.