Otkrivanje ranih rizika: uloga umjetne inteligencije u predviđanju Alzheimerove bolesti

Prema istraživačima, diljem svijeta postoji oko 69 milijuna ljudi s prodromalnom Alzheimerovom bolešću, odnosno ranim stadijem bolesti u kojem osoba ima znakove blagog kognitivnog pada, no simptomi još nisu dovoljno izraženi da bi se postavila dijagnoza. S druge strane, procjenjuje se da ima još 315 milijuna s pretkliničkom Alzheimerovom bolešću koja se odnosi na još raniji stadij bolesti u kojem osoba nema nikakvih izraženih simptoma, ali su prisutne promjene na mozgu koje predstavljaju potencijal za razvoj bolesti.

S ovakvim brojevima i ne čudi zašto istraživači neprestano traže nove načine za smanjenje rizika od razvoja ove vrste demencije.

Poznati i novootkriveni čimbenici rizika

Prijašnje studije identificirale su neke rane čimbenike rizika za Alzheimerovu bolest, uključujući dob, obiteljsku povijest i genetiku.

Istraživači s kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu upotrijebili su umjetnu inteligenciju (AI) kako bi identificirali nekoliko ranih čimbenika rizika za predviđanje Alzheimerove bolesti do sedam godina prije pojave simptoma. Neki od njih utječu i na muškarce i žene, no pronašli su i nekoliko specifičnih čimbenika rizika vezanih uz spol, uključujući erektilnu disfunkciju i povećanu prostatu kod muškaraca te osteoporozu kod žena.

Nalazi nove studije objavljeni su u stručnom časopisu Nature Aging.

Važnost ranog uočavanja čimbenika rizika

Prema dr. Alice S. Tang, glavnoj autorici ove studije i postdoktorandici u Laboratoriju Sirota na kalifornijskom sveučilištu San Francisco, uočavanje ranih čimbenika rizika za Alzheimerovu bolest važno je zbog čim ranijeg početka liječenja, a posebice prevencije.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

„Sposobnost identificiranja rizičnih pojedinaca prije opadanja, korisna je ne samo zbog rješavanja mogućih promjenjivih rizika, već i za razvoj [preventivnih] tretmana i pristupa“, rekla je Tang za Medical News Today. „Željeli bismo biti oprezni s formulacijom kada kažemo ‘rani faktor rizika’“, nastavila je.

Općenito, podaci se mogu koristiti za identificiranje ranih povezanosti​ koje utječu na rizik, ali odgovor na pitanje je li nešto uzročni ili promjenjivi čimbenik rizika, zahtijevat će buduća istraživanja. Unatoč tome, ova studija daje doprinos prvom koraku, a taj je identificiranje tih poveznica i postavljanje hipoteza, objasnila je Tang.

AI omogućio analizu velike količine podataka

Za ovu su studiju Tang i njezin tim koristili umjetnu inteligenciju kako bi pretražili kliničku bazu podataka s više od pet milijuna ljudi za istodobna stanja kod pacijenata kojima je dijagnosticirana Alzheimerova bolest.

„AI je vrlo širok pojam koji se često odnosi na znanost o strojevima koji mogu razmišljati kao ljudi i donositi odluke“, objasnila je Tang. „Ovdje primjenjujemo vrstu umjetne inteligencije koja se zove strojno učenje gdje računala mogu učiti iz podataka. Općenito, htjeli smo biti u mogućnosti obuhvatiti velike količine heterogenih podataka — kliničkih zapisa — koji mogu biti visoko povezani ili se mogu sastojati od mnogih odnosa“.

Predviđanje Alzheimerove bolesti sa 72% točnosti

Korištenjem umjetne inteligencije i kliničke baze podataka, istraživači su identificirali nekoliko ranih čimbenika rizika za Alzheimerovu bolest koji se mogu vidjeti i kod muškaraca i kod žena, uključujući:

• visoki krvni tlak,
• visok kolesterol i
• nedostatak vitamina D.

Na temelju tih informacija znanstvenici su otkrili da mogu identificirati ljude koji će razviti Alzheimerovu bolest sedam godina prije izbijanja simptoma sa 72% točnosti.

Uz rane čimbenike rizika utvrđene i kod muškaraca i kod žena, istraživači su otkrili i nekoliko čimbenika rizika koji su specifični za spol.

To uključuje:

• erektilnu disfunkciju i povećanu prostatu kod muškaraca te
• osteoporozu kod žena.

Ovi nalazi u skladu su s drugim istraživanjima koja se tiču ova tri medicinska stanja i njihove moguće veze s povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti ili demencije.

Istraživanje objavljeno u lipnju 2015. otkrilo je povećani rizik za Alzheimerovu bolest i ne-Alzheimerovu demenciju kod osoba s erektilnom disfunkcijom.

Studija objavljena u veljači 2021. otkrila je da su muškarci s povećanom prostatom izloženi većem riziku od razvoja Alzheimerove bolesti i demencije svih uzroka.

Istraživanje objavljeno u prosincu 2021. izvijestilo je da osteoporoza može povećati vjerojatnost razvoja Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti kod osoba u dobi od 40 godina i starijih.

Neurologija

Alzheimerova bolest: najčešći oblik demencije za koji i dalje nema lijeka

Poteškoće u određivanju točnog uzroka nastanka Alzheimerove bolesti spriječile su razvoj lijekova za ovaj daleko najčešći oblik demencije.

Kako smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti

„Ono što treba naglasiti jest da su to rizici koje vidimo na razini populacije, ali za pojedinca model uzima u obzir kombinaciju bolesti“, objasnila je Tang.

Ipak, liječnik može na temelju ovih spoznaja savjetovati pacijente da nastoje kontrolirati svoj kolesterol, da se bave tjelovježbom, uzimaju puno kalcija/vitamina D ili liječe osteoporozu kako bi time smanjili rizik pojave Alzheimerove bolesti.

„U konačnici, u budućnosti, zamišljamo da će personalizirani model u klinici moći ne samo predvidjeti rizik, već i navesti faktore rizika za svakog pojedinog pacijenta za ciljanije savjete i tretmane“, dodala je Tang.

Korišten izvor: Medical News Today

PODIJELI