Zašto vrijeme prolazi sve brže kako starimo – i što možete učiniti da ga „usporite“?

Istraživanja pokazuju da osjećaj ubrzanog protoka vremena nije isključivo posljedica starenja, nego složenog spleta psiholoških, neuroloških i životnih čimbenika. Dobra je vijest da na dio njih možemo utjecati. Način na koji organiziramo dane, koliko učimo, istražujemo i svjesno doživljavamo svakodnevicu može promijeniti naš subjektivni osjećaj vremena.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Mozak ne mjeri vrijeme poput sata

Vrijeme koje pokazuje sat uvijek teče jednakom brzinom, ali naš mozak ne doživljava ga tako. Psiholozi razlikuju objektivno vrijeme od subjektivnog vremena – osobnog osjećaja koliko je neki trenutak trajao.

Zanimljivo je da dok smo potpuno zaokupljeni nekom aktivnošću, često imamo osjećaj da vrijeme leti. Međutim, kada se kasnije prisjećamo tog razdoblja, ono može djelovati bogatije i dulje upravo zato što je mozak pohranio mnogo uspomena. Suprotno tome, razdoblja ispunjena rutinom često u trenutku prolaze neprimjetno, a kada ih pokušamo dozvati u sjećanje, čine se gotovo „praznima“. Upravo zato mnogi imaju dojam da su posljednjih nekoliko godina nestale nevjerojatnom brzinom.

Pregled znanstvenih istraživanja pokazuje da percepcija vremena ovisi o pažnji, emocijama, pamćenju i očekivanjima, a ne samo o kronološkoj dobi.

Zašto se s godinama čini da vrijeme ubrzava?

Postoji nekoliko teorija koje pokušavaju objasniti ovaj fenomen. Najpoznatija je takozvana proporcionalna teorija. Jedna godina desetogodišnjem djetetu predstavlja desetinu cijelog života, dok pedesetogodišnjaku čini tek pedeseti dio životnog iskustva. Budući da mozak nova razdoblja nesvjesno uspoređuje s ukupnim proteklim životom, svaka sljedeća godina može djelovati sve kraćom.

No istraživanja pokazuju da sama dob nije dovoljno objašnjenje. Velika međunarodna studija s gotovo 1900 ispitanika otkrila je da su razlike među dobnim skupinama zapravo manje nego što se često misli. Ono što je mnogo snažnije povezano s osjećajem ubrzanog vremena jest osjećaj stalne žurbe i vremenskog pritiska. Ljudi koji imaju dojam da nikada nemaju dovoljno vremena češće govore da im godine „lete“.

Rutina „komprimira“ uspomene

Djetinjstvo je prepuno novih iskustava. Prvi dan škole, prvi prijatelji, prva putovanja, učenje vožnje bicikla – gotovo svaki tjedan donosi nešto novo. Mozak tada intenzivno obrađuje informacije i stvara velik broj uspomena.

Kako starimo, život postaje predvidljiviji. Vozimo istim putem na posao, kupujemo u istoj trgovini i provodimo dane prema sličnom rasporedu. Budući da mozak više ne mora obrađivati toliko novih podražaja, stvara manje „mentalnih oznaka“ koje kasnije koristimo za procjenu trajanja nekog razdoblja. To znači da nije problem u tome što vrijeme objektivno prolazi brže, nego što ga naš mozak pamti s manje detalja. Kada se osvrnemo na proteklu godinu, čini nam se kao da je prošla u nekoliko trenutaka jer u sjećanju nema dovoljno upečatljivih događaja koji bi je „produžili“.

Što se događa u mozgu?

Jedno novije istraživanje pokazalo je da stariji mozak tijekom promatranja događaja bilježi manje promjena u obrascima moždane aktivnosti nego mlađi mozak. To znači da starije osobe mogu doživljavati manje jasno odvojenih „epizoda“ tijekom istog vremenskog razdoblja. Kada mozak registrira manje zasebnih događaja, cijelo iskustvo može izgledati kraće nego što je stvarno trajalo. Riječ je o normalnim promjenama u načinu na koji živčani sustav obrađuje informacije tijekom starenja.

Stres dodatno ubrzava osjećaj prolaska vremena

Ako vam se čini da godine prolaze brže nego ikada, možda razlog nije u godinama nego u načinu života. Kada smo pod kroničnim stresom, pažnja je usmjerena na rokove, obveze i popise zadataka. Mozak tada manje obraća pozornost na detalje iz okoline, pa nastaje manje bogatih uspomena. Slično se događa i tijekom razdoblja u kojima radimo automatski, bez svjesnog obraćanja pozornosti na ono što radimo.

Znanstvenici upravo osjećaj vremenskog pritiska smatraju jednim od najsnažnijih prediktora dojma da vrijeme ubrzano prolazi. Jer nije presudno koliko imamo godina, nego koliko često imamo osjećaj da ne stižemo živjeti.

Kako možete „usporiti“ vrijeme?

Iako ne možemo promijeniti brzinu kojom prolaze dani, možemo promijeniti način na koji ih doživljavamo. Prije svega, vrijedi redovito uvoditi novosti u svakodnevicu. To ne mora biti putovanje na drugi kraj svijeta. Dovoljno je otići drugim putem na posao, isprobati novi recept, naučiti nekoliko riječi stranog jezika ili započeti novi hobi. Svaka nova aktivnost potiče mozak na intenzivniju obradu informacija i stvaranje novih uspomena.

Jednako važna je svjesna prisutnost, odnosno usmjeravanje pažnje na sadašnji trenutak. Kada jedemo bez gledanja u mobitel, šetamo promatrajući okolinu ili razgovaramo bez ometanja, mozak bilježi više detalja koji kasnije obogaćuju naše sjećanje.

Korisno je i njegovati društvene odnose. Novi razgovori, zajedničke aktivnosti i emocionalno značajni događaji ostavljaju snažnije tragove u pamćenju od rutinskih dana provedenih pred ekranom.

Na kraju, vrijedi povremeno zastati i prisjetiti se proteklih događaja. Vođenje dnevnika, pregledavanje fotografija ili zapisivanje lijepih trenutaka može pomoći mozgu da bolje organizira uspomene, zbog čega proteklo razdoblje djeluje sadržajnije i dulje. Stručnjaci ističu da upravo kombinacija novih iskustava, svjesne pažnje i bogatog društvenog života može ublažiti osjećaj da vrijeme nekontrolirano „bježi“.

Zanimljivosti i savjeti

Biološka dob: Što je i zašto je važnija od kronološke?

Više života u svakom danu

Osjećaj da vrijeme prolazi sve brže nije samo posljedica broja svjećica na rođendanskoj torti. Na njega utječu rutina, stres, način rada našeg mozga i količina novih iskustava koja doživljavamo. Iako ne možemo zaustaviti kalendar, možemo obogatiti vlastiti doživljaj vremena. Svjesnije življenje, njegovanje znatiželje, učenje novih vještina, održavanje društvenih odnosa i povremeni izlazak iz svakodnevne rutine ne produljuju objektivno trajanje dana, ali ih mogu učiniti ispunjenijima.

Izvori: ScienceDirect, PubMed, Live Science, SAGE Publications

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI