Zanimljivosti i savjeti - 15. kolovoza 2023.
AUTOR ČLANKA - Vladimira Šimić

Kako religija i duhovnost utječu na ljudsko zdravlje

Mnogi se ljudi pridržavaju vjerskih rituala za dobrobit svoje duše, no pokazalo se da je redovito sudjelovanje u vjerskim aktivnostima dobro i za tijelo i um

religija i zdravlje

„Gdje prestaje znanost, počinje religija“, poznata je uzrečica koju se može čuti o raspravama vezanima uz znanost i religiju. Iako će upravo znanstvenici nerijetko osporavati postojanje Boga pozivajući se na nepostojanje dokaza, jedno je područje ipak predmetom znanstvenih istraživanja, a to je utjecaj religije i duhovnosti na ljudsko zdravlje.

Tom temom pozabavio se je i portal Live Science, pa donose nekoliko načina na koje religija može učiniti ljude sretnijima i zdravijima.

Misli imaju čudesnu moć: možemo li utjecati na pozitivne ishode?

Pomaže u odolijevanju nezdravoj hrani

Zbog vjerskih se podsjetnika ljudi osjećaju kao da imaju manje kontrole nad svojim životima, no oni im također pomažu da se odupru iskušenju nezdrave hrane. U studiji objavljenoj u siječnju 2012. u stručnom časopisu Journal of Personality and Social Psychology, istraživači su izložili studente spominjanju Boga u testovima i igrama. U usporedbi sa studentima koji su vidjeli spominjanje ugodnih, ali nereligioznih predmeta, sudionici s vjerskim znakom smatrali su da imaju manju kontrolu nad svojim budućim karijerama, ali su također bili bolje pripremljeni oduprijeti se nezdravim poslasticama. Drugim riječima, napisali su istraživači, razmišljanje o Bogu može biti ili teret ili blagodat za samokontrolu, ovisno o tome kojim dijelom svog života pokušavate ovladati.

No iako bi vam razmišljanje o Bogu moglo pomoći u odolijevanju nezdravoj hrani, snaga volje iskazana u laboratoriju možda se neće pretvoriti u zdrave navike u stvarnom životu. Prema studiji predstavljenoj na kongresu American Heart Association u ožujku 2011., mlade odrasle osobe koje često posjećuju vjerske obrede imaju 50% veću vjerojatnost da će biti pretile u srednjoj dobi od vršnjaka koji nisu religiozni. Prema istraživačima, „krivac“ su vjerojatno nedjeljni obroci i druga ugodna hrana povezana s bogoslužjem. Ali studija se ne bi trebala shvatiti kao pokazatelj cjelokupnog zdravlja, također su upozorili znanstvenici. Religiozni ljudi obično žive dulje od nereligioznih, dijelom i zato što manje puše.

Stavlja osmijeh na lice

Religiozni ljudi obično su sretniji od nevjernika. Prema istraživanju objavljenom u prosincu 2010. u časopisu American Sociological Review, ovo povećanje sreće ne dolazi od neke određene denominacije ili uvjerenja, već od društvenih radosti zbog toga što smo dio redovnih službi.

Okupljanje s drugima u crkvi, hramu ili sinagogi, omogućuje ljudima da izgrade društvene mreže, prisnije veze i, u konačnici, više zadovoljstva životom.

Podiže samopoštovanje (ako živite na pravom mjestu)

Ovisno o tome gdje živite, religija također može učiniti da se osjećate bolje samim time što vas čini dijelom vaše šire kulture. Prema spomenutoj studiji iz 2012., ljudi koji su religiozni imaju više samopoštovanje i bolju psihološku prilagodbu od onih koji to nisu.

Ali ova religijska korist vrijedi samo za ljude koji žive u zemljama u kojima je religija raširena i važna. Nalazi objavljeni u časopisu Psychological Science sugeriraju da bi tako religiozna osoba osjetila blagodati u pobožnoj Turskoj, ali ne vidi nikakve prednosti u sekularnoj Švedskoj.

Ublažava tjeskobu

Ako ste religiozni, razmišljanje o Bogu može pomoći pri ublažavanju tjeskobe povezane s činjenjem pogrešaka. Drugim riječima, vjernici se mogu osloniti na svoju vjeru kako bi se lakše nosili s neuspjesima (prema studiji iz 2010). Međutim, ovaj „trik“ ne djeluje kod ateista: studija je, naime, također otkrila da su nevjernici bili pod većim stresom kada su razmišljali o Bogu i činili pogreške.

Štiti od simptoma depresije

Oporavak od depresije se bolje odvija uz podršku religije. Prema jednoj studiji iz 1998. objavljenoj u American Journal of Psychiatry, stariji pacijenti koji su bili hospitalizirani zbog fizičkih tegoba, ali su također patili od depresije, bolje su se oporavljali od mentalnih problema ako je religija bila dio njihovih života.

U stručnom časopisu Journal of Clinical Psychology 2010. godine znanstvenici su izvijestili da vjera u brižnog Boga poboljšava odgovor na psihijatrijsko liječenje kod pacijenata s depresijom. Zanimljivo, ovaj poboljšan odgovor nije bio povezan s pacijentovim osjećajem nade ili bilo kojim drugim čimbenikom koji bi mogla podariti religija, rekla je Patricija Murphy sa Sveučilišta Rush. „To je bilo posebno vezano uz uvjerenje da se vrhovno biće brine“.

Motivira ljude na odlaske liječniku

Zapravo, religija je povezana sa zdravljem općenito, vjerojatno zato što religiozni ljudi imaju veću društvenu podršku, bolje vještine suočavanja i pozitivniju sliku o sebi od ljudi koji se ne pridružuju vjerskim zajednicama.

U jednoj studiji iz 1998. g. objavljenoj u časopisu Health Education & Behavior, istraživači s Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu otkrili su da je vjerojatnije da će redoviti posjetitelji, točnije posjetiteljice crkve dobiti preventivnu njegu, u ovom slučaju mamografiju. Oko 75% od 1517 članica crkve u studiji redovito je odlazilo na mamografiju, u usporedbi sa 60% u uzorku od 510 žena koje nisu bile članice crkve.

nadnaravno-vjera u cuda

Vjerovanje u nadnaravno i čudesna izlječenja

Vjera u čuda prisutna je u većini religija, a u njih mnogi vjeruju. O odnosu prema nadnaravnome raspravlja se...

SAZNAJTE VIŠE

Snižava krvni tlak

Ljudi koji idu u crkvu često imaju niži krvni tlak od onih koji uopće ne idu, pokazalo je istraživanje provedeno 2011. u Norveškoj. Ti rezultati su posebno impresivni uzme li se u obzir da je odlazak u crkvu relativno rijedak u Norveškoj; istraživači su mislili da bi kulturološke razlike mogle utjecati na to da kod religioznih Norvežana ne bude uočeno poboljšanje krvnog tlaka koje se često viđa kod američkih vjernika. No, sudionici koji su išli u crkvu najmanje tri puta mjesečno imali su krvni tlak jedan do dva boda niži od onih koji nisu išli, što su rezultati slični onima viđenima u Sjedinjenim Državama. Čini se i da su prednosti za krvni tlak vezane uz učestalost vjerskih rituala. Osobe koje su išle jednom mjesečno ili rjeđe u crkvu imale su bolji krvni tlak za pola boda u odnosu na osobe koje nisu uopće išle, a osobe koje su išle jedan do tri puta mjesečno imale su smanjenje krvnog tlaka za jedan bod.

Prema istraživačima, vjernici bi mogli dobiti savjete o suočavanju sa stresom i tjeskobom s propovjedaonice ili bi im pjevanje, molitva i izvođenje rituala s drugima moglo pomoći u opuštanju.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button