Zanimljivosti i savjeti - 08. listopada 2017.
AUTOR ČLANKA - mr. sc. Alma Rožman

Jesu li klima uređaji krivi za sindrom bolesne zgrade?

Dobro održavani klima-uređaji spasonosno su rješenje od vrućina tijekom ljetnih mjeseci. No, ako nisu redovito održavani ili ih se neispravno koristi, predstavljaju prijetnju zdravlju

Jesu li klima-uređaji štetni za zdravlje

Klima-uređaji uvelike su utjecali na današnji stil života. Naviknuli smo boraviti u prostorijama u kojima se određuje temperatura prema vlastitim željama i potrebama.

Klima-uređaji spašavaju nas od ljetnih vrućina te predstavljaju gotovo spasonosno rješenje starijim ljudima i kroničnim bolesnicima, za koje izlaganje visokim temperaturama može biti kobno. Dobro održavani klima-uređaji puno znače i osobama koje pate od alergija na pelud i boluju od astme jer se prozori u doba cvatnje mogu držati zatvorenima, klima-uređaj ne propušta alergene, može se održavati odgovarajući stupanj vlage u prostoriji, a zrak će biti čist.

Kako klima-uređaji mogu biti opasni?

Pa ipak, naglasak je na riječima „dobro održavani“ jer, u protivnom, klima-uređaji mogu biti itekako štetni po zdravlje. U njima se lako mogu nakupiti patogeni mikroorganizmi poput raznih bakterija, prašine ili pak gljivica koje se šire zrakom, ulaze u naš dišni sustav te uzrokuju razne zdravstvene tegobe.

Sindrom bolesne zgrade – složen problem

Posljednjih nekoliko godina svakog ljeta postaje aktualna tema povezivanja klima-uređaja s takozvanim sindromom bolesne zgrade. Iako povezanost postoji, ipak je riječ o složenijem problemu koji traži objašnjenje, a često se banalizira, pa ćemo od njega i početi.

Dim cigarete nipošto nije jedini onečišćivač zraka u zatvorenom prostoru

Danas općenito postoji tendencija porasta broja oboljelih od kronične opstrukcijske bolesti pluća (KOPB), raka pluća (čiji se glavni uzroci mogu tražiti u aktivnom i pasivnom pušenju), a sve je više i oboljelih od alergija i astme, kao i nekih infektivnih bolesti povezanih s prijenosom kapljičnih infekcija u onečišćenom mikro i makrookolišu. S obzirom na činjenicu da ove bolesti doprinose češćim i dugotrajnijim izostancima s radnog mjesta, ne samo da opterećuju oboljele nego i poslodavca te čitavu zajednicu.

Što sve onečišćuje zrak

O kvaliteti zraka u zatvorenim prostorijama u razvijenim zemljama svijeta već dugo se vodi računa. Iako u njima provedemo i do 99% vremena – kod kuće, na poslu, u školi ili vrtiću – kod nas su te rasprave postale aktualne tek nakon uvođenja zakonodavnih mjera vezanih uz zabranu pušenja. No, dim cigarete nipošto nije jedini onečišćivač zraka u zatvorenom prostoru.

Mjerenjem stupnja zagađenja utvrđeno je da radni prostori s ugrađenim postrojenjima za grijanje/hlađenje, raznim izolacijskim materijalima, tapeciranim namještajem, tapisonima, pa i tapetama s biološkim materijalom u podlozi, imaju visok stupanj onečišćenja formaldehidom, dušičnim oksidima, sumpornim dioksidom i ozonom.

Ovakvo stanje svakodnevno uzrokuje upalu na sluznici dišnog trakta koja, nakon dugogodišnjeg izlaganja, dovodi do kroničnog oštećenja dišnih putova (gornjih i donjih), a time dodatno doprinosi promjenama u krvožilnom sustavu i na srcu. Ovaj poremećaj zove se „sindrom bolesnih zgrada“ jer je rezultat dugogodišnje senzibilizacije na organske i neorganske tvari u mikrookolišu, odnosno prostorijama u kojima boravimo.

Najnovija studija, objavljena u časopisu Enviromental Science & Tehnology, upozorava da su i laserski štampači potencijalni izvor zagađenja zraka. Čak 40 % štampača emitira štetne submikroskopske čestice koje iritiraju dišne putove, posebice kod osoba podložnih čestim respiratornim infektima, kod pušača i alergičara.

Upozoravajući simptomi

  • kad se govori o simptomima, uglavnom je riječ o tegobama dišnih putova sličnih alergiji (šmrcanje ili začepljen nos, kihanje i kašalj, upala sinusa),
  • krončni konjunktivitis,
  • spominju se i dermatitis te glavobolja,
  • od psihičkih simptoma navode se depresija, razdražljivost i bezvoljnost.

Postavljanje dijagnoze

U slučaju sumnje na sindrom bolesne zgrade, osnovna pulmološka obrada uključuje pregled specijalista za plućne bolesti i tuberkulozu, obradu plućne funkcije (spirometrija, tjelesna pletizmografija, difuzija) s bronhodilatacijskim testom, rendgensku snimku pluća i paranazalnih sinusa, mjerenje sadržaja kisika u krvi (pulsna oksimetrija) te mjerenje CO u izdahnutom zraku za pušače.

No, posumnja li se na kroničnu plućnu bolest, tada je potrebna i dopunska obrada koja uključuje alergološko testiranje na inhalacijske alergene, mjerenje koncentracije dušičnog oksida u izdahnutom zraku i nosu (dijagnostika astme), spiroergometrijsko testiranje (mjerenje plućne funkcije u naporu), mjerenje plinova u arterijskoj krvi i EKG.

Od prehlade do legionarske bolesti

Kao što je vidljivo, sindrom bolesne zgrade doista se ne može povezati isključivo s klima-uređajima koji predstavljaju samo dio ukupnog problema. Ali zato neodržavani klima-uređaji nose niz drugih rizika:

  • Prije svega, mogu dovesti do pogoršanja kroničnih bolesti dišnog sustava – već spomenutog KOPB-a, potom kroničnog bronhitisa, astme, alergije.
  • Bakterije i virusi iz neodržavanih klima-uređaja mogu biti odgovorni za razne infekcije dišnih putova poput „obične“ prehlade, tonzilitisa, čak i gripe. 

Legionarska bolest

Najpoznatija i najopasnija bakterija koja svoje stanište nalazi u klima-uređajima je legionela. Iako je većinom poznajemo i spominjemo vezano uz legionarsku bolest s upalom pluća, legionela može uzrokovati i takozvanu pontijačku groznicu – blaži oblik legionarske bolesti, sličan influenci i bez upale pluća. 

Osim u klima-uređajima, legionelu se može naći i u bolnicama, staračkim domovima, fontanama, ovlaživačima zraka… Pontijačku groznicu prepoznajemo po simptomima kao što su visoka tjelesna temperatura, bolovi u mišićima, glavobolja, kašalj i grlobolja, bol u prsima i proljev.

Legionarska bolest ponekad se očituje samo respiratornim simptomima karakterističnim za upalu pluća – suhom kašlju i bolovima u prsnom košu, no može zahvatiti i jetru i bubrege, probavni trakt, pa čak i središnji živčani sustav. 

Osim u klima-uređajima, legionelu se može naći i u bolnicama, staračkim domovima, fontanama, ovlaživačima zraka…

Oba oblika bolesti liječe se antibioticima, s time da blaži oblik brže prolazi, već za tjedan dana i izlječenje je potpuno. No, kod težeg oblika oporavak je dulji, traje čak i do mjesec dana. Pritom je vrlo važno uzimati antibiotike jer je, u protivnom, smrtnost visoka – od 15 do 25%.

Mjere prevencije

Kako biste bili sigurni i eliminirali zdravstvene rizike vezane uz klima-uređaje, redovito zovite servisere koji će ih pravilno očistiti, a svaka dva tjedna možete i sami oprati filtre običnom vodom. 

Također, pripazite na temperaturnu razliku između vanjske temperature i temperature u prostoriji u kojoj boravite, koja ne smije biti veća od 6°C. Pri većim razlikama izlažete se nagloj promjeni kojoj se vaše tijelo ne može prilagoditi, što može biti vrlo opasno za kronične bolesnike i starije ljude.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama