Hepatitis B: Uzroci, simptomi i liječenje

Iako danas postoje učinkovito cjepivo i lijekovi koji mogu uspješno držati bolest pod kontrolom, mnogi zaraženi godinama ne znaju da nose virus.

Jetra je svojevrsna „tiha tvornica“ našeg organizma. Dok neumorno prerađuje hranjive tvari, uklanja štetne tvari iz krvi, stvara važne proteine i sudjeluje u obrani organizma, može podnijeti velika oštećenja bez jasnih znakova upozorenja. Upravo zato hepatitis B često ostaje skriven, a rano otkrivanje postaje ključ očuvanja zdravlja.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Od infekcije do bolesti: kako hepatitis B utječe na jetru

Hepatitis B uzrokuje virus hepatitisa B (HBV) koji napada stanice jetre i izaziva njihovu upalu. Upala je prirodna reakcija organizma na infekciju, ali ako traje godinama, može postupno oštetiti jetreno tkivo.

Infekcija može biti akutna, što znači da traje nekoliko mjeseci i često završava potpunim oporavkom, ili kronična, kada virus ostaje prisutan dulje od šest mjeseci. Kronični hepatitis B može ozbiljno ugroziti zdravlje jetre jer povećava rizik od ciroze, odnosno trajnog stvaranja ožiljaka na jetri, kao i od raka jetre (hepatocelularnog karcinoma), najčešćeg oblika zloćudnog tumora ovog organa.

Dobra je vijest da se hepatitis B može spriječiti cijepljenjem, koje se smatra jednim od najučinkovitijih oblika zaštite od virusnih bolesti.

Kako se virus hepatitisa B prenosi, a kako se ne prenosi?

Virus hepatitisa B nalazi se u krvi i određenim tjelesnim tekućinama zaražene osobe. Najčešći načini prijenosa uključuju:

• nezaštićeni spolni odnos sa zaraženom osobom
• dijeljenje igala i pribora za ubrizgavanje droga
• prijenos s majke na dijete tijekom poroda
• kontakt s kontaminiranom krvlju ili nesterilnim medicinskim instrumentima
• tetoviranje ili piercing u neadekvatnim higijenskim uvjetima.

Važno je naglasiti da se hepatitis B ne prenosi rukovanjem, grljenjem, kašljanjem, kihanjem, zajedničkim korištenjem pribora za jelo, hranom, vodom ili ubodima komaraca. Takve zablude često dovode do nepotrebnog straha i stigmatizacije osoba koje žive s ovom infekcijom.

Zašto mnogi godinama nemaju nikakve simptome hepatitisa B?

Jedna od najvećih opasnosti hepatitisa B jest činjenica da se bolest često razvija gotovo neprimjetno. Brojni ljudi osjećaju se potpuno zdravo, dok virus polako oštećuje jetru.

Kada se simptomi ipak pojave, mogu uključivati:

• izražen umor i slabost
• povišenu tjelesnu temperaturu
• gubitak apetita
• mučninu i povraćanje
• bol ili nelagodu ispod desnog rebrenog luka
• tamnu mokraću
• svijetlu stolicu
• žutilo kože i bjeloočnica, poznato kao žutica.

Kod kronične infekcije simptomi mogu izostati desetljećima, a prvi znak bolesti ponekad postanu tek komplikacije poput ciroze ili zatajenja jetre.

Tko ima povećan rizik od zaraze hepatitisom B?

Iako se svatko može zaraziti, određene skupine ljudi imaju veći rizik od infekcije. To uključuje zdravstvene djelatnike koji dolaze u kontakt s krvlju, osobe koje imaju više spolnih partnera, muškarce koji imaju spolne odnose s muškarcima, osobe koje koriste droge ubrizgavanjem, članove kućanstva oboljelih od kroničnog hepatitisa B te osobe koje putuju ili žive u područjima gdje je virus vrlo raširen.

Povećan rizik imaju i osobe koje primaju hemodijalizu, odnosno postupak pročišćavanja krvi kada bubrezi više ne mogu obavljati svoju funkciju.

Dijagnoza počinje jednostavnim testom krvi

Hepatitis B dijagnosticira se laboratorijskim analizama krvi koje otkrivaju prisutnost virusa ili protutijela koja organizam stvara kao odgovor na infekciju. Liječnik, prema potrebi, može preporučiti i dodatne pretrage kojima se procjenjuje stanje jetre. Rano testiranje posebno je važno jer omogućuje pravodobno liječenje i smanjuje rizik prijenosa virusa na druge osobe.

Može li se hepatitis B izliječiti?

Akutni hepatitis B najčešće ne zahtijeva posebno antivirusno liječenje jer organizam kod većine odraslih osoba sam uspije ukloniti virus. Terapija se uglavnom usmjerava na ublažavanje simptoma, dovoljan unos tekućine i odmor.

Kod kroničnog hepatitisa B cilj liječenja nije uvijek potpuno uklanjanje virusa, nego njegovo dugotrajno suzbijanje. Danas postoje antivirusni lijekovi koji mogu značajno usporiti razmnožavanje virusa, smanjiti upalu jetre i spriječiti razvoj ozbiljnih komplikacija.

Osobe koje imaju kronični hepatitis B često trebaju redovite liječničke kontrole tijekom kojih se prati funkcija jetre i učinkovitost terapije. Zahvaljujući suvremenim lijekovima, mnogi mogu voditi kvalitetan i aktivan život.

Cijepljenje – najjači saveznik u borbi protiv bolesti

Kada je riječ o hepatitisu B, prevencija je daleko učinkovitija od liječenja. Cjepivo pruža vrlo visoku razinu zaštite i jedno je od najuspješnijih cjepiva razvijenih u modernoj medicini.

U Hrvatskoj je cijepljenje dio redovitog programa imunizacije djece, a preporučuje se i odraslim osobama koje pripadaju rizičnim skupinama ili nisu bile cijepljene.

Osim cijepljenja, rizik zaraze može se smanjiti odgovornim spolnim ponašanjem, korištenjem sterilnog pribora pri medicinskim i kozmetičkim zahvatima, izbjegavanjem dijeljenja britvica, četkica za zube i igala te redovitim testiranjem osoba koje imaju povećan rizik od infekcije.

Obiteljsko zdravlje

Uz Svjetski dan hepatitisa: osnovno o hepatitisima od A do E

Virusni hepatitisi su skupina zaraznih bolesti koje zahvaćaju jetreno tkivo, a uzrokuju ih virusi hepatitisa A, B, C, D...

Briga o jetri znači brigu o cijelom organizmu

Jetra je organ koji rijetko šalje upozorenja, ali njezina je uloga nezamjenjiva za normalno funkcioniranje organizma. Upravo zato hepatitis B ne treba promatrati kao bolest koja pogađa samo jedan organ, nego kao zdravstveni problem čije posljedice mogu utjecati na kvalitetu i duljinu života.

Svjetski dan hepatitisa podsjeća nas da su informiranje, cijepljenje i rano testiranje najvažniji koraci u zaštiti zdravlja. Pravodobno otkrivanje infekcije omogućuje učinkovito praćenje i liječenje, dok odgovorno ponašanje može spriječiti širenje virusa. Uz današnje mogućnosti medicine, hepatitis B više nije dijagnoza koja mora značiti neizbježan razvoj teške bolesti – pod uvjetom da se prepozna na vrijeme i da se osobe koje žive s infekcijom redovito liječe i prate.

Izvori: Svjetska zdravstvena organizacija, Centers for Disease Control and Prevention (CDC), European Association for the Study of the Liver (EASL), European Centre for Disease Prevention and Control (ECDC)

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI