Empatija u zdravstvu i uloga palijativne skrbi tema je zanimljivog okruglog stola

Govornici na okruglom stolu bili su doc. dr. sc. Petar Tomev Mitrikeski, dr. sc. Marina Katinić Pleić, Vlasta Vučevac, dr. med. i Dragica Kipson. Okrugli stol moderirala je Sabina Srbljinović, dr. med.

Palijativna skrb humanizira iskustvo bolesti i dugoročno smanjuje troškove zdravstvenom sustavu

Vlasta Vučevac istaknula je kako su važeći zakoni i model palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj kvalitetni, no potrebna je veća spremnost lokalnih vlasti za suradnju i osvješćivanje važnosti ulaganja u palijativnu skrb. Navela je kako kvalitetna palijativna skrb, koja uključuje cijelu zajednicu, ne samo da “humanizira” iskustvo bolesti ili smrti korisnika, nego i dugoročno smanjuje troškove zdravstvenom sustavu. Dodala je kako u Hrvatskoj i dalje nedostaje Nacionalni plan o skrbi za starije osobe, koji je potreban kako bi ojačao institucionalni okvir podrške.

Važnost volonterskog rada u palijativnoj skrbi

Dragica Kipson objasnila je različite aspekte volonterskog rada u palijativnoj skrbi, njihovu važnost i doprinos te cjelokupni proces rada s korisnikom od upoznavanja do završetka i žalovanje obitelji. Istaknula je kako volonteri nisu prepušteni sami sebi, nego im u njihovu radu uvelike pomažu zajednički susreti i podrška stručnjaka. Dodala je kako se u volontiranju puno daje, ali još više i dobiva nazad.

Na Zapadu nedostaje empatije prema pacijentima

Petar Tomev Mitrikeski istaknuo je kako je nedostatna svijest o palijativnoj skrbi u društvu te je objasnio da skretanje zapadnih društava prema općem prihvaćanju eutanazije ima korijene u filozofskom i etičkom relativizmu i radikalnom individualizmu (post)modernog društva. Primijetio je kako je empatija na Zapadu prisutna uglavnom na razini filozofskih rasprava, te da se bioetika i etika uvelike zlorabe na Zapadu, osobito u problematici eutanazije. Dodao je kako je religioznim osobama te osobama koje pronalaze smisao života, lakše suočiti se sa smrću.

Problematika eutanazije

Marina Katinić Pleić dotaknula se problematike eutanazije, posebno u vidu suvremenog zapadnog pogleda na zdravlje kao na vlasništvo, a ne kao datost, zbog čega se sve više ljudi prema životu odnosi na način da smo usmjereni samo na sebe i svoje potrebe. S obzirom na to da ideje imaju posljedice, dr. Katinić Pleić je istaknula kako je eutanazija kao filozofska ideja na Zapadu doživjela praksu koja je iznevjerila temeljne postavke na temelju kojih je eutanazija i legalizirana. Također, objasnila je kako argument iz autonomije i argument iz milosrđa nisu održivi niti logični za opravdavanje eutanazije.

Tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska završava u petak 15. studenog donatorskom večeri koja se održava u Kavani Lav (Opatička ulica 2) s početkom u 20 sati. Na Donatorskoj večeri imat ćete priliku upoznati se s programima i projektima Svjetskog saveza mladih Hrvatska, zaigrati tombolu s brojnim vrijednim nagradama, a sve u ugodnom društvu članova i prijatelja Svjetskog saveza mladih Hrvatska.