Bolest modernog društva: Što je ortosomnija?

Uređaji za praćenje spavanja (takozvani sleep trackeri) sve su popularniji, od pametnih satova do senzora koji se postavljaju na ležaj. Njihov se rad može pratiti i putem aplikacija na mobitelu. No, sve više liječnika i znanstvenika upozorava da nam takva tehnologija može donijeti više štete nego koristi jer potiče ljude da si sami “dijagnosticiraju“ tegobe, a ne nudi prava rješenja.

Ortosomnija i problemi sa spavanjem

Problemi sa spavanjem među najčešćim su tegobama današnjice. Ne čudi da ljudi pokušavaju pronaći čarobni recept za miran san, a high tech uređaji za procjenu kvalitete sna doimaju se kao praktično rješenje. No, mnogi se previše oslanjaju na takva mjerenja i “optimalne“ preporuke. To je dovelo do nastanka novog poremećaja spavanja – ortosomnije (složenica grčkih izraza orthos– pravilan, i somnia– spavanje). Tako se naziva opterećenost i opsjednutost potrebom za savršenim spavanjem, koja je kontraproduktivna te se problemi pogoršavaju.

Ponajprije treba razumjeti da pomoću sleep trackera ne možemo “naštimati“ ni “prevariti“ vlastiti organizam. Srž problema je u modernom načinu života koji zahtijeva neprestanu uključenosti. Zato mnogi spavaju manje kako bi “ulovili“ više vremena. Uslijed toga dolazi do poremećaja cirkadijanog ritma, odnosno ciklusa budnosti i spavanja, koji bi trebao biti u skladu s našim prirodnim, urođenim biološkim satom u mozgu.

Posljedice manjka sna

Manjak sna čest je uzrok kroničnog umora, tjeskobe, smanjene sposobnosti koncentracije, žudnje za nezdravim namirnicama koje obiluju šećerom i masnoćama, kao i povećane sklonosti kofeinskim i energetskim pićima, alkoholu, cigaretama i drugim “stimulansima“.

Brojna istraživanja pokazala su da nespavanje ozbiljno narušava imunitet. Među najnovijim je studijama ona koju su proveli  znanstvenici s Medicinskog fakulteta i Kliničkog centra Champalimaud  u Lisabonu. Oni su ustanovili da naš biološki sat izravno utječe na funkciju crijeva – a u njima se nalazi velik broj imunostanica koje nas štite od bolesti. Zbog premalo spavanja i “zamjene dana za noć“ smanjuje se broj imunostanica i oslabljuje njihova zaštitna funkcija. Tako su crijeva (a time i cijeli organizam) podložnija oštećenjima i upalama.

Uspostavite tzv. higijenu spavanja

Stoga se prije svega treba savjetovati s liječnikom i uspostaviti takozvanu higijenu spavanja. Pritom uređaji za praćenje spavanja mogu eventualno biti korisni samo kao okvirni pokazatelji noćnih navika (jer to je komercijalna, a ne medicinska tehnologija) te nas u tom smislu potaknuti da način života promijenimo nabolje.

Ako loše spavate, svakako treba potražiti liječničku pomoć i zato što je u “podlozi“ poremećaja spavanja često već prisutna neka druga tegoba. Primjerice, to mogu biti poremećaji rada štitnjače i neurološki poremećaji. Neki pak pate od apneje (bolesti prestanka disanja tijekom spavanja) a da toga nisu ni svjesni. To najčešće primjećuje partner.

Na apneju treba posumnjati ako osoba glasno hrče te ako se ujutro budi umorna i iscrpljena, a tijekom dana je pospana i teško se koncentrira. Apneja se mora liječiti. To je  ozbiljan poremećaj koji može dovesti do smanjene razine kisika u mozgu, poremećaja rada srca i drugih komplikacija.

S druge strane, uzroke lošeg spavanja treba tražiti u lošim navikama (nezdrava prehrana, stres, prekomjerno korištenje kompjutora i mobitela, prekasni odlazak na spavanje) te u samoj spavaonici. Neprikladan krevet i nepovoljna mikroklima (npr. pregrijan i zagušljiv prostor) česti su uzroci nesanice praćene glavoboljom i križoboljom.