Treća dob online: prednosti i rizici korištenja društvenih mreža

U trećoj životnoj dobi društveni je život iznimno važan, ne samo za naše psihičko, već i fizičko zdravlje. Druženje poboljšava mentalno zdravlje smanjenjem depresije, anksioznosti i osjećaja izoliranosti, a istovremeno unaprjeđuje kognitivne funkcije te smanjuje rizik od demencije.

Društvene veze doprinose boljem fizičkom zdravlju jačanjem imunosnog sustava, promicanjem zdravijih navika, pa čak i povećanjem dugovječnosti. Nadalje, aktivan društveni život pruža osjećaj svrhe i pripadnosti, što dovodi do ispunjenijeg i kvalitetnijeg života u kasnijim godinama.

Digitalne zlatne godine

U današnje se vrijeme društveni život odvija i online, a među osobama starije životne dobi sve je više onih koji su u njega aktivno uključeni te imaju svoje profile na Facebooku, Instagramu i drugim društvenim mrežama. Bake i dede više nisu nužno informatički nepismeni, posebice ako uzmemo u obzir da je čak i u Hrvatsku Internet službeno došao 1992., dakle prije 33 godine, a društvene mreže već više od dva desetljeća oblikuju način na koji ljudi komuniciraju, informiraju se i zabavljaju. Drugim riječima, digitalni svijet postoji dovoljno dugo da su mnogi njegovi korisnici danas u zlatnim godinama.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Često se raspravlja o utjecaju digitalnih platformi na djecu i mlade, no prilično je zanemaren njihov utjecaj na osobe starije životne dobi te se uglavnom spomenu tek kada se dogode prevare, pa čak i kriminalne radnje. Činjenica je da društvene mreže starijim osobama donose mnoge prednosti, posebice ako njihova djeca, unuci i drugi članovi obitelji žive daleko ili ako su ograničene pokretljivosti, pa im se tako otvara online prozor u vanjski svijet. No postoje i rizici, odnosno negativne strane njihova korištenja jer ih mogu lako zbuniti, preopteretiti, pa čak i ugroziti.

Pa koje su to prednosti i rizici korištenja društvenih mreža u starijoj životnoj dobi?

Prednosti društvenih mreža za starije osobe

Održavanje kontakata. Kao što je i spomenuto, jedna od najvećih prednosti društvenih mreža jest mogućnost održavanja veza s obitelji i prijateljima, bez obzira na fizičku udaljenost. Fotografije, videozapisi i objave omogućuju starijim osobama da budu uključene u svakodnevne trenutke svojih bližnjih, čime se smanjuje osjećaj izoliranosti. Privatne poruke dodatno olakšavaju izravan i brz kontakt.

Izgradnja zajednica i osjećaj pripadnosti. Na internetu postoje brojne grupe i forumi posvećeni različitim interesima, hobijima ili životnim iskustvima. Uključivanje u takve zajednice starijima pruža priliku za razmjenu mišljenja, međusobnu podršku i sklapanje novih prijateljstava. Posebno je to dragocjeno za one koji prolaze kroz gubitak, bolest ili se općenito osjećaju usamljeno.

Pristup informacijama i obrazovanju. Društvene mreže i povezani sadržaji nude obilje informacija – od vijesti i zdravstvenih savjeta do edukacija poput učenja stranih jezika, raznih drugih tečajeva i online radionica te tutorijala. Tako starije osobe mogu biti u tijeku s aktualnim zbivanjima, otkrivati nove hobije i poticati mentalnu aktivnost. Kontinuirano učenje dokazano pozitivno utječe na očuvanje kognitivnih sposobnosti u starijoj dobi.

Sudjelovanje u zajednici i društveni angažman. Društvene mreže pružaju platformu za izražavanje mišljenja, uključivanje u lokalne i globalne inicijative te sudjelovanje u događanjima. To starijim osobama daje osjećaj svrhe, pripadnosti te doprinosi većem zadovoljstvu životom.

Zabava i opuštanje. Smiješni videozapisi, fotografije ili članci mogu unijeti vedrinu u svakodnevicu i pomoći u borbi protiv dosade, osobito onima koji se manje kreću ili su vezani za dom.

Rizici i izazovi korištenja društvenih mreža

Prijevare i sigurnosni problemi. Starije osobe često su meta internetskih prevaranata. Procjene pokazuju da godišnje, na globalnoj razini, starije osobe gube milijarde dolara zbog različitih financijskih prijevara. Prevaranti koriste sofisticirane metode, uključujući lažno predstavljanje ili postupno zadobivanje povjerenja. Umjetna inteligencija posljednjih je godina posebno doprinijela tom trendu. Stoga je nužno educirati starije korisnike o važnosti sigurnih lozinki, privatnih postavki i prepoznavanja sumnjivih poruka.

Dezinformacije i preplavljenost sadržajem. Ogroman broj informacija na društvenim mrežama može lako zbuniti i puno mlađe korisnike, a lažne vijesti i poluistine često ciljaju upravo one starije. Nedostatak medijske pismenosti, a ponekad i blagi kognitivni pad, povećavaju vjerojatnost prihvaćanja netočnih tvrdnji. To može uzrokovati anksioznost, nepovjerenje i osjećaj nesigurnosti.

Uspoređivanje i narušeno samopouzdanje. Kao i mlađi korisnici, i stariji se mogu naći u „zamci uspoređivanja“. Promatranje idealiziranih života drugih može dovesti do osjećaja nezadovoljstva ili manje vrijednosti. Koliko često se vidjeli video sadržaje u kojima „bakice“ i „dedice“ plešu, nabijaju trbušnjake, pa čak izvode i gimnastiku? Mlađe to može itekako zadiviti, zabaviti, nasmijati, no u trećoj životnoj dobi može biti izvor tuge.

Tehničke poteškoće. Osobe koje se po prvi put susreću s tehnologijom mogu imati poteškoća s korištenjem društvenih mreža. To može izazvati frustraciju ili nenamjerno dijeljenje osobnih podataka. Radionice i edukativni programi, poput onih koje nude različite udruge i organizacije, mogu pomoći starijim osobama da se sigurnije i ugodnije snalaze u digitalnom okruženju.

Savjeti za razgovor sa starijima o društvenim mrežama

Uočili ste da vaš roditelj ili stariji rođak(inja) možda pretjerano ili pogrešno koristi Internet i društvene mreže? Budući da je riječ o odraslom čovjeku, a ne o djetetu kojem ponekad ipak možemo uvesti strože zabrane i ograničenja, razgovor o online sigurnosti može predstavljati izazov. Mnoge je pojmove potrebno objasniti, olakšati njihovo razumijevanje, a jako je bitno odabrati ključne teme o kojima trebate povesti razgovor. Naravno, sve to pod uvjetom da uopće žele o tome razgovarati s vama i poslušati vaš savjet. Stoga je vrlo korisno ako su spremni uključiti se u predavanje ili tečaj o online sigurnosti kakvi se danas održavaju i u domovima za stare i nemoćne osobe.

Ako ipak ta dužnost pripadne vama, u nastavku donosimo nekoliko tema koje bi takvi razgovori trebali pokriti.

Dijeljenje osobnih podataka

Upozorite ih da ne dijele previše osobnih podataka. Korištenje pravog imena je u redu, pa i korisno ako neki poznanik vašeg voljenog traži način da ga pronađe i poveže se s njim na društvenim mrežama. No adresa, brojevi telefona i slične informacije ne bi se trebale naći na profilu, kao ni „obavijesti“ o tome da ih na adresi nema jer putuju ili su se preselili i slično.

Trebalo bi ih podsjetiti na činjenicu da sve što se objavi na internetu ostaje ondje zauvijek, da su danas dostupne čak i arhive ugašenih stranica.

Lozinke

Ova je tema možda najizazovnija jer je korištenje lozinki vrlo bitno, a starije su osobe posebice sklone svugdje koristiti istu i čim jednostavniju kako bi je lakše zapamtili. To se, naravno, nipošto ne preporučuje. Iako je teško zapamtiti više lozinki, pomoć pri upravljanju snažnim lozinkama može znatno povećati sigurnost. Ako platforma nudi dvofaktorsku autentifikaciju, pomozite im da je postave i naučite ih kako da je koriste – to će značajno smanjiti vjerojatnost da netko uspije hakirati njihov račun.

Provjeravanje informacija

Širenje dezinformacija na društvenim mrežama postaje više pravilo nego izuzetak. Prepune su ljudi koji šire lažne informacije kako bi promovirali svoja uvjerenja, varali ili ostvarivali neke druge interese.

Podsjetite svog voljenog da provjeri sve činjenice prije nego što išta podijeli ili poduzme neki korak poput doniranja, čak i ako mu sve izgleda „provjereno“ i „službeno“. Jedan od načina kako mu skrbnik može pomoći u sigurnom snalaženju na društvenim mrežama jest provjeravanje objava koje pročita. Slično je i sa scamovima koji obećavaju, primjerice, nagrade i dobitke ako se uključe u neku igru, pa se od njih traži da daju podatke o svom bankovnom računu. Podaci o kartici se nikada ne smiju dijeliti bez stroge provjere o tome tko ih i zašto traži. Razgovarajte s vašim voljenima o učestalim prevarama i „pražnjenjima“ bankovnih računa.

Vrijeme provedeno online

Iako društvene mreže mogu biti zabavne, trebale bi zauzimati samo mali dio dana, a ne njegovu većinu. U slučaju da je takva situacija, pa starija osoba nije posve u stanju odlučivati o sebi, skrbnik može pomoći u postavljanju vremenskih ograničenja na telefonu kako bi se spriječilo pretjerano pregledavanje sadržaja. Opcije postoje i na prijenosnim računalima, a mogu im se instalirati i timeri koji će im pomoći da obrate pažnju na vrijeme korištenja interneta.

Treća dob

Korak po korak do stote – kako zadržati vitalnost i zdravo stariti?

Starost je neizostavan dio života, ne možemo zaustaviti put starenja jer je to biološki proces. Ne postoji “čudotvorna medicina”...

Nepoznati linkovi

Upozorite svog voljenog da poveznice mogu sadržavati viruse koji će zaraziti njegov uređaj, pa nikada ne bi smio kliknuti na poveznicu osim ako nije potpuno siguran odakle potječe.

Zaključno

Društvene mreže starijim osobama mogu otvoriti nove mogućnosti za povezivanje, učenje i zabavu, no istodobno nose i ozbiljne rizike koji ne smiju biti zanemareni. Ključ je u ravnoteži; uz odgovarajuću edukaciju o sigurnosti, podršku obitelji i osnovnu medijsku pismenost, prednosti korištenja društvenih mreža mogu nadvladati izazove. Tako digitalni svijet može starijim generacijama pomoći u očuvanju društvenih veza, omogućiti im aktivno sudjelovanje u zajednici te doprinijeti ispunjenijem životu u zlatnim godinama.

Korišteni izvori: Right Hand Senior Care, Family Matters, La Jolla Nurses Homecare 

PODIJELI