Ne nasjedajte na svaku vijest: važnost kritičkog mišljenja
U nedostatku vremena i pod opterećenjem svakodnevnih obveza, skloni smo donositi zaključke na prečac, ponekad i samo na temelju nekog naslova kojeg smo negdje pročitali. Upravo zato je kritičko mišljenje, odnosno razmišljanje o vlastitim mislima, izuzetno važno
Način na koji mislimo oblikuje naše zaključke o sebi i svijetu, a time utječe i na naš život. Od neizrecive je važnosti „razmišljati o našim mislima“, a ne ih samo slijepo slijediti, ne propitujući njihovu istinitost i korisnost. Razmišljanje o mislima osnova je kritičkog mišljenja.
Što je, dakle, kritičko mišljenje?
Kritičko mišljenje je sposobnost analize činjenica zbog formiranja razumnog zaključka. Ono uključuje objektivno promišljanje, evaluaciju argumenata i donošenje informiranih odluka.
Proces kritičkog mišljenja zahtijeva pažljivo razmatranje različitih perspektiva, identifikaciju predrasuda i preispitivanje vlastitih pretpostavki. Kritički mislioci koriste logiku i dokaze kako bi podržali svoje zaključke, umjesto da se oslanjaju na subjektivne dojmove. Razvijanje ove vještine ključno je za donošenje uravnoteženih i razboritih odluka u svakodnevnom životu.
Primjer kritičkog mišljenja može se vidjeti u analizi vijesti. Kritički mislilac će provjeriti izvore, usporediti različite izvještaje i tražiti dokaze prije donošenja zaključka. Nekritički mislilac, s druge strane, može jednostavno prihvatiti prvi članak koji pročita bez dodatnog istraživanja, oslanjajući se na vlastite predrasude ili emocije.
Što nam pomaže, a što odmaže u kritičkom promišljanju?
Iako se kritičkom mišljenju možemo i trebamo učiti, postoje neke karakteristike koje ljude čine manje ili više podložnim za kritičko mišljenje. Prema istraživanjima, karakteristike koje su „plodno tlo“ za kritičko promišljanje su znatiželja, otvorenost i samouvjerenost. Dakle, ljudi s ovim crtama ličnosti najviše su skloni kritički promišljati o sebi i svijetu.
Otegotne okolnosti koje mogu sprječavati kritičko mišljenje uključuju prebrzo donošenje zaključaka, jer nam ono onemogućuje dublje promišljanje i analizu informacija. Također, prepreka kritičkom razmišljanju je i emocionalno vezivanje za stavove. Kada smo emocionalno vezani za određene stavove ili uvjerenja, može biti teže objektivno procijeniti alternativne perspektive ili argumente.
Ne smijemo zaboraviti niti utjecaj društvenih medija: prekomjerna izloženost kratkim, brzim informacijama na društvenim mrežama može poticati površno razmišljanje i sklonost površnim zaključcima.
Kako vježbati kritičko mišljenje?
Za vježbanje kritičkog mišljenja, psihologinja T. Well nudi nekoliko savjeta, od kojih su možda najznačajniji sljedeći:
- Analizirajte različite izvore informacija – kada istražujete određenu temu, izlažite se različitim izvorima informacija koji pružaju različite perspektive. Promišljeno uspoređujte argumente kako biste razumjeli širu sliku problema.
- Postavljajte pitanja i aktivno slušajte – postavljajte pitanja o informacijama koje primate ili o stvarima koje vam se događaju. Pitajte se koje su pretpostavke iza tvrdnji na temelju kojih donosite zaključke, koji ih dokazi podržavaju i postoji li mogućnost da postoje alternativna objašnjenja ili perspektive. Primjerice, prije nego što zaključite da je xy osoba loša jer vam je to netko rekao, zapitajte se u kakvom su odnosu te dvije osobe, je li moguće da je nositelj „vijesti“ subjektivan, kakva su vaša prethodna iskustva s osobom xy, kako ju drugi vide itd., a tek onda donesite vlastiti zaključak.
- Rješavajte probleme, analizirajte slučajeve, učite – sudjelujte u aktivnostima koje potiču analitičko razmišljanje, poput rješavanja zagonetki, sudjelovanja u debatama ili analiziranja studija slučaja. Učlanite se u književni klub, čitajte, razgovarajte o pročitanom, slušajte druge i budite znatiželjni. Učite nove jezike, proučavajte različite kulture i običaje. Ove aktivnosti pomažu u razvijanju sposobnosti sagledavanja šire slike i bogate vaš kritički um.
Izgubljeni u višku informacija: Zašto nasjedamo na lažne vijesti
Zašto ljudi sve češće padaju na lažne vijesti i informacije te kako ih uopće možemo spriječiti? Istraživanja su utvrdila...
SAZNAJTE VIŠEZaključno
Za kraj, premda je kritičko promišljanje od ogromne važnosti za naš život, često smo u nedostatku vremena i pod opterećenjem svakodnevnih obveza skloni donositi zaključke na prečac.
Iako i mentalni „auto-pilot“ ima svoje prednosti (štedi nam vrijeme i mentalne resurse), kod misli i odluka koje su vam bitne, osvijestite važnost kritičkog promišljanja.