Treća dob - 10. listopada 2017.
AUTOR ČLANKA - doc. dr. sc. Miroslav Mayer

Nije svaka reuma ista: sijevanje po kostima ima više od stotinu lica

Kad se u razgovoru spomene reuma, najčešće se misli na osteoartritis zglobova. Njegovu nastanku, osim životne dobi, pridonosi i nezdrav način života

Reuma - vjerna pratiteljica starosti

Činjenica je da se s godinama života ne može izbjeći propadanje hrskavice, no svakako treba istaknuti da tom procesu pridonose i ostali čimbenici koji se posebno odnose na nezdrav način života, prije svega nekretanje.

Otkako postoji čovječanstvo, postoje i reumatske bolesti. Popularni naziv reuma često čujemo u razgovoru starijih osoba kojima “sijeva po kostima i zglobovima” te se tako stječe dojam da je riječ o uobičajenoj bolesti koja je neizbježno povezana sa starenjem i koju zapravo nitko (tko poživi dovoljno dugo) neće izbjeći. Pa ipak, reumatske bolesti predstavljaju vrlo veliku skupinu bolesti kojoj pripada više od stotinu njih, a koje napadaju lokomotorni sustav te tako uvelike ograničavaju kretanje i smanjuju kvalitetu života. 

Artroze se pojavljuju već nakon 40. godine života, no nakon 55. godine naglo raste njihov broj, pri čemu je među mlađim pacijentima najveći broj muškaraca

Otkuda naziv?

Naziv reuma dolazi od grčke riječi rhein, što znači teći, strujiti. Davno se pretpostavljalo da su reumatski bolovi izazvani otrovnom tvari koja struji tijelom, a kad se na nekome mjestu zaustavi, izbijaju simptomi bolesti (otečenost, crvenilo i bolnost). Čak bismo i danas mogli reći da reuma na određen način struji tijelom i seli se s jednog mjesta na drugo, s jednog na drugi zglob, iako otrovna tvar ne postoji. 

Sličnosti i razlike

Reumatske bolesti, ovisno o dijagnozi, imaju različite simptome i uzroke koje nije uvijek jednostavno otkriti. Zajedničko im je to što nastaju oštećenja te ograničene funkcije zglobova i struktura oko zgloba, no mogu biti zahvaćeni i mišići, tetive, vezivno tkivo, pa i unutarnji organi poput srca. Njihovo međusobno razlikovanje postalo je moguće tek u novije doba, otkako raspolažemo patološko-anatomskim i histološkim pretragama te suvremenom radiološkom i laboratorijskom dijagnostikom.

Osteoartritis ili staračka reuma

Od reumatskih bolesti obolijevaju i stari i mladi, iako se reuma kao pojam i dalje koristi gotovo isključivo za osteoartritis (artroza, staračka reuma), o kojoj će ovom prilikom biti riječi.

Osteoartritis zglobova (poliartroza) pripada skupini degenerativnih reumatskih bolesti kod kojih dolazi do postupnog propadanja hrskavice. Mogu se razviti na bilo kojem zglobu iako je najčešće riječ o šaci, kukovima, koljenima i kralježnici. Artroze se pojavljuju već nakon 40. godine života, no nakon 55. godine naglo raste njihov broj, pri čemu je među mlađim pacijentima najveći broj muškaraca, a žene se s tom dijagnozom suočavaju najčešće nakon 55. godine.

Osteoartritis je bolest koja se s vremenom pogoršava. Bol u zglobovima i ukočenost mogu postati toliko teški da onemogućavaju izvođenje svakodnevnih aktivnosti, a neki ljudi ne mogu obavljati ni svoj posao.

Osteoartritis je bolest koja se s vremenom pogoršava. Bol u zglobovima i ukočenost mogu postati toliko teški da onemogućavaju izvođenje svakodnevnih aktivnosti

Kretanje je nužno!

Činjenica je da se s godinama života propadanje hrskavice ne može izbjeći, no svakako treba istaknuti da tom procesu pridonose i ostali čimbenici koji se posebno odnose na nezdrav način života, prije svega nekretanje. Naime, reumatske bolesti su, izrazimo se slikovito, kvar na našem „stroju“ koji je stvoren za kretanje – kretanje nam je nužno, u protivnom se “stroj” kvari. 

Građa zgloba

Kako bismo objasnili osteoartritis, opisat ćemo u osnovnim crtama građu zgloba koji se sastoji od zglobnih tijela sa zglobnim plohama prekrivenim slojem glatke hrskavice.

Uloga je hrskavice omogućiti klizanje zglobnih ploha te ublažiti udarce i trenje tijekom različitih pokreta, čime se zglobna tijela štite od ozljeda. Cijeli je zglob obavijen zglobnom čahurom koja ima važnu ulogu, a to je lučenje zglobne tekućine koja vlaži zglobne plohe i tako omogućava gipkost zgloba te “hrani” hrskavicu koja nema svoje krvne žile. Prostor između zglobnih ploha obavijen zglobnom čahurom naziva se zglobna šupljina. Zglob ima i pomoćne dijelove, odnosno zglobne sveze (tetive), jastučiće i mišiće.

>>Uz biološke lijekove i male ciljane molekule reumatolozi danas oboljele od reumatoidnog artritisa liječe puno učinkovitije, a pritom je važno istaknuti da se upotrebom tih lijekova poprilično smanjila upotreba glukokortikoida (popularno nazvanih steroida).<<

Pogubno mirovanje

Da bi hrskavica bila zdrava, a zglob funkcionalan, zglobne se plohe moraju stalno dodirivati, odnosno nužno je kretanje jer se tako hrskavica “hrani” – do nje dolazi zglobna tekućina. Istina je da se kretanjem hrskavica troši, ali se i neprestano obnavlja. No u mirovanju su zglobne plohe odvojene pa hrskavica neminovno propada. Događaju se i drugi procesi na ostalim elementima zgloba zbog kojih, u konačnici, može doći i do njegova ukočenja.

Kod osteoartritisa se hrskavica troši brže nego što se obnavlja te njezina glatka površina postaje hrapava. Ako se hrskavica istroši do kraja, krajevi kostiju stružu jedan po drugome, što pri kretnjama izaziva bol. Osim toga, dolazi do promjena u kostima te zbog mjestimičnog taloženja mineralnih soli kost postaje čvršća i nastaju izrasline (osteofiti).

Simptomi staračke reume

Simptomi se kod osteoartritisa razvijaju polako i pogoršavaju se s vremenom.

  • Javlja se bol pri pokretanju zglobova ili nakon aktivnosti te zakočenost zglobova, koja je najizraženija rano ujutro ili nakon razdoblja neaktivnosti
  • Dolazi i do smanjenog opsega pokretljivosti u zglobu.
  • Pri kretanju se osjeća i “škripanje”, odnosno krepitacije, a područje oko zgloba može biti i natečeno.
  • Kako bolest napreduje, tako je i pokretljivost zgloba sve manja.

Dijagnoza reume

Kod svih reumatskih bolesti, pa tako i degenerativnih, iznimno je važno da se dijagnoza postavi u što ranijoj fazi kako bi se usporilo njihovo napredovanje te sačuvala pokretljivost zglobova. U protivnom će deformacije na zglobu biti sve izraženije, zglob nestabilniji, a u konačnici propadaju i mišići. Dijagnoza se postavlja na temelju uzimanja detaljne anamneze, odnosno kliničkog pregleda, laboratorijskih nalaza i rendgenske snimke, pri čemu će se procijeniti i stadij bolesti. 

Kod svih reumatskih bolesti, pa tako i degenerativnih, iznimno je važno da se dijagnoza postavi u što ranijoj fazi kako bi se usporilo njihovo napredovanje te sačuvala pokretljivost zglobova

Odgovarajuća terapija

Osteoartritis se ne može izliječiti, no mogu se ublažavati bolovi te održavati pokretljivosti zglobova i povećan opseg pokreta.

  • Bolovi se ublažavaju lijekovima.
  • Raznim postupcima fizikalnog liječenja radi se na pokretljivosti zglobova i jačanju mišića, što djeluje na smanjenje boli.
  • Ako su zglobovi jako oštećeni i konzervativne mjere ne uspijevaju kontrolirati simptome, ponekad je potrebna kirurška operacija zamjene zgloba. 

Treba zapamtiti da je promjena načina života, koja uključuje redovito vježbanje i postizanje idealne tjelesne težine, najvažniji način za liječenje i sprečavanje napredovanja osteoartritisa.

Čimbenici koji mogu povećati rizik od osteoartritisa

Na neke rizične čimbenike ne možemo utjecati, no postoje i oni koje bismo u interesu zdravlja trebali izbjegavati:

  • starija životna dob
  • spol – žene češće obolijevaju od osteoartritisa
  • pretilost 
  • ozljede
  • određena zanimanja – poslovi u kojima se ponavlja stres na pojedene zglobove, primjerice dugo sjedenje
  • genetika 
  • prirođeni deformiteti zglobova
  • sportovi kojima se pretjerano opterećuju zglobovi (npr. nogomet, tenis, boks)
  • neke hormonalne, metaboličke, upalne ili traumatske promjene (npr. dijabetes

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama