Što se događa u tijelu kad gladujemo i zašto to može biti opasno?

U mojoj mladosti ljudi su puno više fizički radili i hodali nego danas. Bilo je puno više ruralnog stanovništva, bez mehanizacije; ljudi su za vlastito preživljavanje i preživljavanje često svojih brojnih članova obitelji, bili prisiljeni na naporne fizičke aktivnosti. Nije bilo automobila, javni prijevoz je bio znatno slabiji nego danas. Imati bicikl je bila povlastica. Za otići u grad gdje je općinsko središte i vratiti se kući, u mom slučaju, trebalo je propješačiti 24 kilometra. Po povratku kući nije se odmaralo – okrijepili bi se hranom i vodom i išli raditi, sve ono što se na dobrom gospodarstvu (kakvo je moja obitelj imala) radilo. I danas sam ponosan na svoje odrastanje i na poslove koje sam kao dječak, kao srednjoškolac i kao student na ljetnim praznicima, obavljao.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Kontrast u načinu života

U to vrijeme u mom okruženju nije bilo pretilih ljudi. Jelovnik je bio skromniji, ali sigurno zdraviji od današnje brze hrane. Sve je bilo iz domaće proizvodnje, od žitarica, mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja do povrća, voća i meda. Umjetna gnojiva i pesticidi se nisu koristili. U vrijeme oko Božića i Nove godine, kada je bilo manje posla na njivama, a trpeza tradicionalno nešto bogatija, ljudi bi dobili pokoji kilogram. No u proljeće, kada krenu radovi na njivama, brzo bi se to potrošilo. I djeca su se puno više kretala, a roditelji su im, uz pohađanje škole i učenje, davali poslove primjerene uzrastu.

Taj život jest bio težak, ali sjećam se da su ljudi bili fizički spremniji i mentalno stabilniji od mnogih današnjih sa visokim standardom. I da se razumijemo, nije to bilo zabitno mjesto – s jedne strane uz njega prolazi Napoleonova cesta, a kroz mjesto prolazi Rimska cesta kojom je Gaj Julije Cezar sa svojom pratnjom prošao 54. godine prije Krista (na putu iz Narone u Bigestu, današnji Humac, gdje mu je bila stacionirana konjica).

Današnji način života sa mnogim sjedećim zanimanjima, mnogobrojnim automobilima, znatno višim životnim standardom uz laku dostupnost hrane, uzrok su velikog broja pretilih ljudi. Osobito zabrinjavaju mnogobrojna pretila djeca jer se masne stanice formiraju u djetinjstvu, a s masti se pune tijekom ostatka života. Kada vidim pretilu majku kako vodi pretilo dijete i divi mu se kako „puca od zdravlja“, a dijete umjesto da se u slobodno vrijeme kreće i bavi nekim sportom, sjedi i na mobitelu igra igrice, pomislim kako mu s takvim životnim navikama kupuje bolest. Uostalom, po pretilosti smo u vrhu Europe.

Nezdravo brzo mršavljenje

Zato je u današnjem svijetu smanjenje tjelesne težine i mršavljenje prava hit tema. Najčešće se to pokušava riješiti kampanjski, u što kraćem vremenu skinuti što više kilograma. To postaje i senzacija i predmet hvaljenja na društvenim mrežama. A to nije dobro.

I prema staroj preporuci Katoličke crkve, petkom se postilo, ali taj post nije bio drastičan. U vrijeme posta se jednom dnevno moglo do sita najesti bez mesa, a i ostala dva dnevna obroka su bila tu, premda nešto siromašnija (dakle, nije bilo preporučeno gladovanje). Prije bi rekli da je to bilo jedno čišćenje organizma.

Zašto nam trebaju šećer i masti

Mozak za svoje funkcioniranje koristi samo glukozu. Poznato je da osobe s niskom vrijednošću glukoze u krvi mogu pasti u hipoglikemijsku komu. Ostali organi u tijelu za preživljavanje i funkcioniranje mogu u manjoj mjeri koristiti i masti i bjelančevine (bjelančevine se čuvaju kao posljednji energent jer je za njihovo korištenje potrebno smanjivanje mišićne mase).

Najveći dio masti se prije korištenja u jetri pretvara u glukozu da bi se osigurao najbolji energent za sve organe u tijelu. Naravno da se time opterećuje i jetra, no u potrebi to je jedini način preživljavanja.

Kako gladovanje može biti opasno?

Poznato je da se pri dužem gladovanju u serumu pojavljuju razgradni produkti metabolizma masti (acetooctena kiselina, beta-hidroksimaslačna kiselina i aceton). Za vrijeme gladovanja se ove tri komponente pojavljuju i u urinu u stavci ketoni. Aceton se pojavljuje i u izdahnutom zraku, pa se oko takve osobe širi miris acetona.

Drastična dijeta (gladovanje) radi brzog mršavljenja je stres za organizam. Tijelo je građeno za stabilnost i kontinuitet. Tako je Američko kardiološko društvo objavilo da osmosatno dnevno hranjenje i potom šesnaestosatno gladovanje povećava učestalost moždanog udara, a srčane incidente povećava za čak 91 %. Za vrijeme osmosatnog hranjenja višak energije jetra treba pretvoriti u masti, da bi u istom danu za vrijeme gladovanja svu tu mast – i još više od toga – morala pretvoriti u glukozu. Zar to nije Sizifov posao?

Dijeta i mršavljenje

Najčešća pitanja i odgovori o zdravom mršavljenju

Treba li vam poticaj za dijetu? Korisno je imati na umu da pitanje održavanja odgovarajuće tjelesne mase nije pitanje...

Dva zlatna pravila mršavljenja

Čemu izmišljati toplu vodu, kad se sve zna. Dva su načina smanjenja tjelesne težine:

1. 1. smanjenje unosa hrane tijekom djetinjstva i ostatka života i
2. 2. tjelesne aktivnosti, također tijekom djetinjstva te ostatka života.

Samo to ne smije biti kampanja, već stil života. Uspjeh je zagarantiran, a rizik nikakav. U nezavidnom su položaju oni koji u starost uđu kao pretile osobe jer im degenerativne promjene lokomotornog aparata ograničavaju ili onemogućuju fizičku aktivnost, a imaju dobar apetit. Zato je potrebno konstantno tijekom života držati tjelesnu težinu primjerenu tjelesnoj visini.

To je ugodno oku, a za zdravlje kardiovaskularnog sustava – od neprocjenjive vrijednosti.

PODIJELI