Rupa na srcu: Uzroci, simptomi i liječenje
“Rupa na srcu” je kolokvijalni izraz koji se najčešće koristi za prirođene srčane greške kod kojih postoji otvor (defekt) u stijenci koja odvaja srčane šupljine.
Najčešće se radi o defektu na razini pregrade između pretkomora (sinonimi atrija, pretklijetki) – ASD (atrijski septalni defekt) ili na razini pregrade između komora (sinonimi ventrikula, klijetki – VSD (ventrikulski septalni defekt). U medicinskom smislu, to su oblici prirođenih srčanih mana koje nastaju još tijekom razvoja ploda u trudnoći.
Zašto nastaje “rupa na srcu”?
Srce se u embrionalnom razvoju formira vrlo rano i prolazi kroz složen proces “pregradnje”. U jednom trenutku postoje male “komunikacije” između šupljina srca koje se kod zdravog razvoja zatvaraju prije rođenja ili ubrzo nakon njega. Ako taj proces ne završi u potpunosti, ostaje otvor između srčanih komora ili pretkomora.
Uzrok nije uvijek poznat. U većini slučajeva riječ je o kombinaciji genetskih i okolišnih čimbenika. Rizik može biti veći ako u obitelji postoje prirođene srčane greške. Također, neke infekcije u trudnoći (poput rubeole), loše kontrolirana šećerna bolest majke ili određeni lijekovi i toksini mogu povećati rizik.
Što se događa u srcu?
Kod “rupe na srcu” krv može teći u smjeru koji nije normalan. To znači da se miješa krv bogata kisikom i krv siromašna kisikom. Posljedica je da srce i pluća rade pod većim opterećenjem nego što bi trebali. Ovisno o veličini otvora, problem može biti blag ili ozbiljan.
Mali defekti ponekad ne uzrokuju značajne smetnje i mogu se sami zatvoriti. Veći defekti, međutim, mogu dovesti do povećanog opterećenja srca i razvoja komplikacija.
Simptomi
Simptomi ovise o veličini i vrsti defekta te o dobi pacijenta. Kod manjih “rupa” simptomi često izostaju i otkriju se slučajno.
Kod većih defekata mogu se pojaviti:
- umor i slabija tolerancija napora
- ubrzano disanje ili kratkoća daha
- česte respiratorne infekcije kod djece
- slabije napredovanje u težini i rastu
- osjećaj lupanja srca
- u nekim slučajevima plavičasta boja kože (cijanoza), osobito kod težih oblika
- moždani udar – naročito u osoba mlađe ili srednje životne dobi, bez značajnih srčanožilnih rizičnih čimbenika (prijelaz ugruška iz venske u arterijsku cirkulaciju i začepljenje jednog od ogranaka moždanih arterija (PFO – patent foramen ovale)
Kod odraslih se neliječeni defekti mogu manifestirati i srčanim aritmijama ili znakovima zatajenja srca.
Dijagnostika
Kako je navedeno, neki defekti se otkriju slučajno, pregledom osobe stetoskopom (auskultacija srca) gdje se čuje šum koji zahtijeva dodatne pretrage.
Dijagnoza se najčešće postavlja pomoću ultrazvuka srca (ehokardiografije), koji omogućuje izravni prikaz strukture srca i protoka krvi. To je ključna i neinvazivna metoda.
Dodatno se mogu koristiti:
- EKG (elektrokardiogram)
- RTG srca i pluća za procjenu veličine srca i plućnog krvotoka
- TEE – transezofagusni ultrazvuk (uvođenjem UZV sonde kroz usta u jednjak)
- ponekad CT ili MRI srca za detaljniji prikaz
Liječenje
Liječenje ovisi o veličini defekta i simptomima.
Mali defekti koji ne uzrokuju tegobe često se samo prate, jer se mogu spontano zatvoriti, posebno u dječjoj dobi.
Kod većih defekata postoje dvije glavne opcije:
- Katetersko zatvaranje– minimalno invazivni zahvat u kojem se kroz krvnu žilu uvodi posebna “zakrpa” ili uređaj („okluder“) koji zatvara otvor
- Kirurško zatvaranje– operacija na otvorenom srcu, koja se koristi kod većih ili složenijih defekata
Nakon liječenja većina pacijenata vodi normalan i kvalitetan život, osobito ako se problem otkrije i riješi na vrijeme.
Zaključak
“Rupa na srcu” zvuči zastrašujuće, ali u mnogim slučajevima riječ je o stanju koje se uspješno liječi ili čak ne zahtijeva intervenciju. Ključno je rano otkrivanje i redovito praćenje kod kardiologa kako bi se spriječile moguće komplikacije.
Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.
