Kako hormoni utječu na zdravlje srca: ključne činjenice i dileme

Srce je organ koji je pod najvećim opterećenjem u ljudskom tijelu. Ono radi neprestano, i danju i noću, tijekom cijelog ljudskog života. Na njegov rad jako utječe adrenalin (kojeg najvećim dijelom sintetizira srž nadbubrežne žlijezde) jer ubrzava rad srca. To je neophodno pri napornom fizičkom radu, pri uzbuđenju ili pri tjelesnoj ugrozi. Povećanje srčane frekvencije je racionalno, ne prebrzo, kako bi se sačuvalo dovoljno vremena za punjenje srca krvlju, a to je vrijeme između dva srčana otkucaja. Ubrzanjem srčane frekvencije, tijelu se na raspolaganje stavlja dovoljna količina krvi s kisikom i hranjivim tvarima.

Što treba znati o hormonima općenito te njihovom utjecaju na rad srca?

Hormoni štitnjače

Hipertireoza. Hormoni štitnjače T4 (tetrajodtironin) i T3 (trijodtironin) utječu na rad srca tako da povećana razina hormona, u slučaju pojačane funkcije štitnjače (hipertireoza), značajno povećava broj srčanih otkucaja. Tada se pri mirovanju, umjesto normalnog raspona srčanih otkucaja od 60 do 100 u minuti, nađe ubrzan puls, s čak 140 otkucaja u minuti, pa i više. Puls brži od 100/min, nazivamo tahikardija. U hipertireozi se, uz tahikardiju, mijenja i krvni tlak, sistolička (gornja) vrijednost se značajno podiže, a dijastolička (donja) vrijednost se snižava, pa imamo takozvani divergentan krvni tlak.

Hipotireoza. S druge strane, slabija funkcija štitnjače (hipotireoza) sa sniženim vrijednostima hormona štitnjače, dovodi do usporenog pulsa, u mirovanju čak i značajno ispod 60/min. Takve niske vrijednosti pulsa nazivamo bradikardija. Zapravo, kako su u hipertireozi sve tjelesne funkcije ubrzane, tako su u hipotireozi one usporene, a tako se ponaša i srce.

Estrogen i progesteron. Ženske spolne hormone, estrogen i progesteron, sintetiziraju jajnici. Njihova sinteza i razina u krvi u ranom djetinjstvu je vrlo mala. Ona je tek tolika da definira spol. Ženski spolni hormoni u žena (kao i muški, odnosno testosteron u muškaraca) značajno porastu u pubertetu, a na vrhuncu su u reproduktivnom periodu, u vrijeme plodne zrelosti.

Kolesterol. Zanimljivo je naglasiti da se oba hormona u jajnicima žena sintetiziraju iz kolesterola. Tako da ne stoji opće uvriježeno mišljenje da je kolesterol u ljudskom tijelu samo štetan, jer izaziva „zakrečenje“ krvnih žila. Naime, membrana svake ljudske stanice u svojoj građi ima kolesterol. Kolesterol je osnova od koje počinje sinteza kortizola u kori nadbubrežne žlijezde, a bez tog hormona nema života. Kolesterol, kao jezgra (što je već spomenuto), služi za početak sinteze estrogena i progesterona u jajnicima žena i testosterona u testisima muškaraca, spolnih hormona bez kojih nema ni reprodukcije ni nastavka obiteljskog životnog stabla.

Hormonska kontracepcija i menopauza

U reproduktivnom periodu estrogeni se najviše sintetiziraju u prvom dijelu menstrualnog ciklusa, sa svrhom da dođe do ovulacije i moguće oplodnje. Progesteron se pak luči u drugom dijelu menstrualnog ciklusa te ima zadatak sačuvati oplođeno jajašce.

U reproduktivnom periodu neke žene koriste različite kombinacije ženskih spolnih hormona s ciljem sprječavanja začeća (kontracepcija).

S godinama se smanjuje sinteza estrogena i progesterona – žena menopauzom (zadnjom menstruacijom u životu) ulazi u postmenopauzu. Tu se mogu pojaviti za ženu neugodni simptomi, poput valova vrućine, preznojavanja i vrtoglavica. Navodi se da žene koje imaju više djece i koje su zadovoljne svojim životom, rjeđe imaju simptome menopauze. Što zbog pada razine hormona jajnika, a što zbog manje fizičke aktivnosti, javlja se i osteoporoza.

Za smanjenje simptoma menopauze, točnije valova vrućine poznatih kao „valunzi“, koriste se estrogen i progesteron, takozvana hormonska nadomjesna terapija. Njezina je svrha imitacija produžetka reproduktivnog perioda kako bi se odstranili simptomi menopauze i prevenirala osteoporoza.

Prije više desetaka godina ta terapija je bila jako popularna. U posljednjih šezdesetak godina se iskristaliziralo da žene koje su tijekom reproduktivnog perioda od oko 35. godine izložene estrogenima, stvaraju određenu metaboličku naviku čiji prestanak izaziva složene simptome.

Stajališta o hormonskoj nadomjesnoj terapiji

Nakon mnogobrojnih epidemioloških istraživanja, nedvojbeno su se iskristalizirala sljedeća stajališta i smjernice o hormonskoj nadomjesnoj terapiji:

• Povoljni su učinci na vazomotorne simptome (valove vrućine, preznojavanje, vrtoglavicu), osteoporozu, na urogenitalnu atrofiju, na spolnost i kvalitetu života. 
• Nepovoljni se učinci odnose na rizik od raka dojke (osobito ako žena ima nekoga u obitelji s karcinomom dojke), tromboze, embolije. Uz hormonsku nadomjesnu terapiju je i veća učestalost upale žučne vrećice.

Srce u menopauzi

Istina je da su srčani incidenti u sredovječnoj dobi češći u muškaraca jer u toj istoj dobi (u reproduktivnom periodu žene) estrogeni imaju donekle zaštitnu ulogu. U starijoj životnoj dobi su srčani incidenti češći u žena.

To je dijelom i zbog opuštanja, sjedilačkog načina života i debljine, čime raste vrijednost masnoća u krvi, javlja se šećerna bolest, povišen krvni tlak, a nije to samo zbog pada razine estrogena u krvi.

Dvojben učinak nadomjesne terapije

Postavlja se pitanje, zašto ne bi i u postmenopauzi zaštitili žene estrogenom od kardiovaskularnih incidenata? Nažalost, dvojben je učinak hormonske nadomjesne terapije na kardiovaskularni sustav.

Nema dokaza da bi hormonska terapija toliko povoljno djelovala na srce da nadvlada rizike svojih nuspojava. Štoviše, u nizu istraživanja se je pokazao porast „kardiovaskularnih događanja“ uz njihovu primjenu. Postoji apsolutna kontraindikacija njene primjene kod koronarne bolesti (angine pektoris, stanje nakon preboljelog infarkta srčanog mišića) te u slučaju neregulirane arterijske hipertenzije.

Osim toga, strah žena od karcinoma dojke je daleko veći od bojazni od infarkta srčanog mišića i mnoge žene takvu terapiju odbijaju.