Dobrovoljno darivanje krvi: odgovaramo na pitanja i razbijamo mitove

Postoji jedan nesebičan svijet kojeg mnogi sigurno nisu svjesni, svijet u kojemu ljudi jedni drugima pružaju priliku za život. Svijet u kojemu darivanje znači život. Da, govorimo o nesebičnom činu dobrovoljnog darivanja krvi.

Ta dragocjena tekućina ne poznaje granice, boje, ni religije, poznaje samo jezik ljubavi. Dobrovoljno darivanje krvi spašava milijune života širom svijeta. Svaka darovana kap simbol je nade, solidarnosti i humanosti.

Danas je Svjetski dan darivatelja krvi i upravo danas je trenutak u kojem nekome možete spasiti život. Trenutačne zalihe krvi svih krvnih grupa su niske i potičemo vas da se odazovete pozivu Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu. Kako bismo vam olakšali odluku, prenosimo važne informacije o darivanju krvi te razbijamo česte mitove.

Tko može darovati krv i koja su dobna ograničenja?

Svaka zdrava osoba u dobi od 18 do 65 godina može biti darivatelj krvi. Iako mnogi mogu biti darivatelji, samo 4-5 % osoba u Hrvatskoj daruje krv. Prosječni darivatelj u Hrvatskoj ima 39 godina, a udio žena iznosi 16 %, što je manje nego u drugim razvijenim zemljama.

Mnoge osobe nisu upoznate s mogućnostima darivanja, posebno mladi i žene kojima se treba približiti ova humana aktivnost kako bi ju prepoznali. Mladi su danas često angažirani u socijalnim temama, stoga informiranje o mogućnostima darivanja krvi može pomoći angažiranju i prepoznavanju ove altruistične aktivnosti.

Dakle, krv može darovati svaka osoba:

• dobrog općeg zdravstvenog stanja,
• u dobi od 18 do 65 godina (do 60 godina ako krv daruje prvi put),
• tjelesne težine iznad 55 kilograma,
• tjelesne temperature do 37 °C.

Kao što je spomenuto, krv mogu darivati zdrave osobe u dobi od 18 do 65 godina, a od 65 do 70 godina jednom do dva puta godišnje. Osobe koje po prvi put daruju krv mogu to učiniti do 60. godine života.

Kako izgleda procedura darivanja krvi, do detalja?

1. KORAK: Ispunjavanje Kartona darivatelja. Na darivanje krvi potrebno je donijeti identifikacijski dokument, osobnu iskaznicu ili putovnicu, te zdravstvenu iskaznicu. Darivatelj prvo ispunjava Karton darivatelja, iskreno odgovarajući na pitanja o svom zdravlju i eventualnim zdravstvenim rizicima.

2. KORAK: Upis podataka u informacijski sustav i provjera hemoglobina. Tehničar na upisu provjerava identitet darivatelja i upisuje podatke u informacijski sustav. Potom laganim ubodom sterilnom lancetom u jagodicu prsta darivatelja provjerava razinu hemoglobina (željeza) u krvi kako bi se utvrdila sposobnost darivanja.

3. KORAK: Liječnički pregled. Liječnik pregledava darivatelja i potvrđuje njegovu sposobnost za darivanje krvi, vodeći se zdravstvenim stanjem potencijalnog darivatelja. Pregledava odgovore u  Kartonu darivatelja, po potrebi postavlja dodatna pitanja te mjeri krvni tlak.

4. KORAK: Postupak darivanja krvi. U ugodnom ležećem položaju, darivatelju se uzima krv iz lakatne vene kroz sterilni sistem u sterilnu plastičnu vrećicu za uzimanje krvi. Uzima se 450 ml krvi te 3 epruvete za testiranje pune krvi. Prva epruveta služi za imunohematološko testiranje (određivanje krvne grupe), druga za serološko testiranje na krvlju prenosive bolesti (hepatitis B, hepatitis C, AIDS i sifilis), a treća za molekularno testiranje na krvlju prenosive bolesti (hepatitis B, hepatitis C i AIDS). Postupak darivanja traje oko 20 minuta.

Gdje možemo darivati krv?

Krv se može darivati u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu (HZTM) svakim radnim danom od 7:30 do 19:00 i subotom od 7:30 do 15:00 te na akcijama darivanja krvi u organizaciji Gradskih društava Crvenog križa (lokacija i vrijeme akcija dostupni na web stranici HZTM;  www.hztm.hr). Također, u ostalim dijelovima Hrvatske krv prikupljaju transfuzijski centri u Osijeku, Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku u koordinaciji s Crvenim križem.

Koliko često možemo darivati krv i koji je postupak pri svakom sljedećem darivanju krvi?

Postupak darivanja krvi jednak je kao i kod prvog darivanja te traje oko 20 minuta. Uključuje ispunjavanje upitnika, određivanje hemoglobina, liječnički pregled te postupak darivanja pune krvi. Također, krv se svaki puta testira kako je gore navedeno.

Muškarci mogu darivati krv svaka 3 mjeseca, a žene svaka 4 mjeseca, do 7 dana ranije. Kada prvi put daruju krv, nakon otprilike mjesec dana, darivatelji na kućnu adresu dobivaju Knjižicu darivatelja u koju se bilježe darivanja.

Mogu li darivati krv ako uzimam lijekove?

Liječnik na temelju anamneze i fizikalnog pregleda odlučuje ispunjavate li kriterije za darivanje krvi. Ova odluka uključuje i procjenu lijekova koje uzimate.

Mogu li krv darivati ljudi s kroničnim bolestima?

Prilikom darivanja krvi uvijek se vodi briga o zdravlju darivatelja, jer uzimanje 450 ml krvi nikako ne smije naštetiti zdravlju osobe koja daruje. Osobe s određenim zdravstvenim rizicima moraju biti privremeno ili trajno odbijene.

Od jednake važnosti jest zaštititi zdravlje darivatelja, a isto tako osigurati da je doza krvi sigurna i učinkovita za primatelja. Liječnik na pregledu odlučuje ispunjavate li kriterije za darivanje krvi ovisno o kojoj kroničnoj bolesti se radi.

Postoji li rizik od zaraze pri darivanju krvi?

Tijekom darivanja krvi ne postoji rizik zaraze. Primjenjuju se sterilni setovi (vrećice za uzimanje krvi), koji su dizajnirani tako da je onemogućeno njihovo ponovno korištenje.

Može li darivanje krvi na bilo kakav način štetiti darivatelju?

Darivanje krvi ne šteti zdravlju darivatelja. Opće zdravstveno stanje darivatelja procjenjuje se prije svakog darivanja, a oni koji ne mogu dati krv, privremeno ili trajno se odbijaju. Krvne žile neće biti oštećene pri darivanju jer je postupak isti kao i vađenje krvi, samo traje malo duže.

Mogu li anemične osobe darivati krv?

Darivanje krvi potiče stvaranje novih krvnih stanica te može kratkotrajno utjecati na regulaciju krvnog tlaka. Anemične osobe ne smiju darivati krv i ne mogu biti darivatelji sve dok se ne riješi uzrok anemije. Osobe koje imaju višak željeza ili stanica u krvi podvrgavaju se terapijskoj venepunkciji, ali njihova krv se ne koristi u liječenju bolesnika.

Kako se pripremiti za darivanje krvi?

Prije darivanja krvi se naspavajte, pojedite lagani zdravi nemasni obrok i uzmite dovoljno tekućine. Najbolji izbor su voda i bezalkoholni napitci, a izbjegavajte alkohol i masnu hranu barem 24 sata prije darivanja krvi. Pripremite osobnu iskaznicu ili putovnicu i zdravstvenu iskaznicu.

Koliko traje sam postupak uzimanja krvi?

Sam postupak uzimanja krvi traje od 8 do 10 minuta. Cijeli postupak darivanja koji uključuje ispunjavanje Kartona darivatelja, upis u informacijski sustav, određivanje hemoglobina, liječnički pregled i samo darivanje traje oko 20 minuta.

Postoje li moguće nuspojave uzimanja krvi?

Dobra priprema, kao što su zdrav obrok, unos dovoljno tekućine i odmor pomažu u izbjegavanju nuspojava poput vrtoglavice ili nesvjestice, koje se rijetko javljaju i to najčešće kod nepripremljenih osoba. Tehničari koji nadgledaju darivanje krvi su dobro obučeni, a sve osobe koje prvi put daruju krv ili su osjetljivije, zadrže se duže na krevetu za darivanje kako bi se izbjegle nuspojave koje su posljedica pada tlaka.

Što trebamo učiniti nakon darivanja krvi?

Nakon darivanja krvi uzmite dovoljno tekućine (voda i bezalkoholna pića), nemojte opterećivati ruku iz koje ste darivali krv i nemojte se izlagati većim fizičkim naporima (teretana i sl.). Također, izbjegavajte boravak na visini, poput penjanja na ljestve i slično, ili dubini (ronjenje) minimalno 12 sati.

Mnogi ljudi imaju strah od igle i boli. Kako prevladati ovu zapreku?

Sam postupak je gotovo bezbolan kada ste pripremljeni, a tome pomažu i iskusni tehničari koji bezbolno izvode procedure i dobro pripremaju darivatelje. 

Jesu li darivatelji neke krvne grupe posebno važni?

Darivatelji svih krvnih grupa su jednako važni jer mogu spasiti živote. Krvna grupa O-minus je univerzalni darivatelj jer se može u nedostatku istovjetne krvne grupe dati bolesniku druge krvne grupe. Krvna grupa AB+ je univerzalni primatelj jer bolesnici s ovom krvnom grupom mogu primiti krv svih drugih krvnih grupa. Pravilo u transfuzijskom liječenju jest primjena istovjetne krvne grupe, zato je važno imati na zalihama krvne pripravke svih (osam; A+, A-, B+, B-, O+, O-, AB+ i AB-) krvnih grupa.

Članak u cijelosti pročitajte na stranicama HZTM-a.