Preporuke za komunikaciju s osobama s invaliditetom 

Svjetski dan osoba s invaliditetom pruža nam priliku da podržimo one čiji je život otežan zbog tjelesnog ili psihičkog hendikepa. Pri tome je potrebno pokazati strpljivost, razumijevanje te osigurati prilagođeni pristup u interakciji s osobama s invaliditetom.

Svaki oblik invaliditeta zahtjeva i poseban način komunikacije kako bi se osiguralo uvažavanje individualnih potreba i osiguralo da se osoba osjeća prihvaćenom u konverzaciji.

Stručnjaci Australske federacije organizacija za osobe s invaliditetom donijeli su kratke naputke o tome kako bismo trebali komunicirati s osobama s invaliditetom uvažavajući njihovu vrstu invaliditeta.

Opći savjeti za komunikaciju s osobama s invaliditetom

• Razgovarajte s osobom s invaliditetom kao što biste razgovarali s bilo kim drugim. Govorite na primjeren način, ovisno o sugovornikovoj dobi; pazite da odrasle osobe tretirate kao odrasle.
• Ako je osoba s invaliditetom u pratnji druge osobe poput skrbnika, i dalje biste trebali izravno komunicirati s osobom s invaliditetom.
• Stavite osobu s invaliditetom na prvo mjesto, a ne njezin hendikep. Primjerice, koristite izraz „osoba s invaliditetom“ umjesto izraza „invalid“.
• Ispred osobe s invaliditetom izbjegavajte negativne izraze poput „pati od“ ili „nemoćan“. Imajte takta pa radije recite „on koristi invalidska kolica“ umjesto da kažete „on je vezan uz invalidska kolica“.

Komunikacija s osobama s tjelesnim invaliditetom

• Zapamtite da se u osobni prostor osobe s invaliditetom ubrajaju i invalidska kolica ili neko drugo medicinsko pomagalo. Nemojte bez dozvole dodirivati ili gurati invalidska kolica, štake ili štapove za hodanje.
• Kada razgovarate s osobom koja koristi invalidska kolica, pokušajte pronaći nešto na što ćete  sjesti kako biste bili s njima na istoj razini.

Komunikacija s osobama s oštećenjem vida

• Kada se upoznajete s osobom s oštećenjem vida, uvijek ju oslovite imenom i predstavite se.
• Govorite jasno i normalnim glasom – nema potrebe da podižete ton.
• Imajte na umu da se osobe s oštećenjem vida ne mogu osloniti na iste vizualne signale kao vi. Pazite da verbalizirate sve svoje misli ili osjećaje.
• Ako je osoba u pratnji psa vodiča, nemojte ga maziti, hraniti ili ometati dok je „na zadatku“. Pas na povodcu ima misiju pomagati svom vlasniku.
• Nastojte govoriti kad ulazite u prostoriju ili izlazite iz nje kako se osoba s oštećenjem vida ne ni zbunila ili nastavila govoriti u prazan prostor.

Komunikacija s osobama s oštećenjem sluha

• Privucite pažnju osobe s oštećenjem sluha prije nego što započnete razgovor s njom. Pokušajte joj pažljivo dodirnuti rame, mahnuti ili uputiti neki drugi vizualni signal kako biste skrenuli njenu pozornost.
• Okrenite se direktno prema sugovorniku s oštećenjem sluha i održavajte kontakt očima.
• Usta vam trebaju biti vidljiva – nemojte ih pokrivati rukom ili bilo kojim drugim predmetom dok govorite.
• Gledajte osobu izravno u oči dok govorite i nemojte govoriti prebrzo ili presporo, izgovarajte riječi razgovijetno.
• Nemojte pretjerivati s pokretima usana – to će samo otežati čitanje s njih.
• Koristite kratke rečenice.
• Održavajte prirodnu glasnoću – nemojte vikati.

Komunikacija s osobama s intelektualnim poteškoćama

• Privucite pažnju sugovornika prije nego što započnete razgovor. Pokušajte koristiti njegovo ili njeno ime te ostvariti kontakt očima.
• Postavljajte samo jednostavna pitanja. Vaši odgovori također trebaju biti lako razumljivi.
• Važna je i vaša neverbalna komunikacija jer se osobe s intelektualnim poteškoćama često oslanjaju na vizualne signale.
• Budite spremni koristiti vizualne informacije ili ih primati od osoba s intelektualnim poteškoćama.
• Budite konkretni i direktni. Izbjegavajte korištenje apstraktnih riječi, metafora, kratica ili igara riječima.

Komuniciranje s osobama s mentalnim poremećajem

Mentalni poremećaj je zdravstveno stanje koje značajno utječe na to kako se osoba osjeća, misli, ponaša ili komunicira s drugim ljudima. To je opći pojam koji se odnosi na skupinu poremećaja koji mogu uključivati:

• poremećaje raspoloženja (poput depresije i bipolarnog poremećaja),
• anksiozne poremećaje,
• psihičke poremećaje (poput shizofrenije i nekih oblika bipolarnog poremećaja).

Jedna od čestih pogrešaka koje ljudi čine kada razgovaraju s nekim tko ima mentalni poremećaj jest da previše pričaju. Kada govorimo, najčešće ne slušamo. Stoga je bolje manje govoriti, a više slušati.

• Pokažite poštovanje prema osobi s kojom komunicirate. Kada se netko osjeća uvažavano, vjerojatnije će uzvratiti poštovanje i razmotriti ono što imate za reći.
• Ljudi s paranoidnim poremećajem mogu biti prestrašeni, stoga znajte da možda trebaju više prostora oko sebe.
• Umjesto da usmjeravate razgovor prema njima u drugom licu jednine s obraćanjem na ‘ti’, koristite radije prvo lice i izjave s ‘ja’.
• Postupno uđite u razgovor. Moguće je da osoba nije odmah spremna razgovarati, i to je u redu.
• Nemojte lagati jer to obično može prekinuti bilo kakav odnos koji biste željeli uspostaviti.
• Budite svjesni da osoba može postati uznemirena ili zbunjena vašim razgovorom s njom.
• Slušajte osobu i pokušajte razumjeti što vam pokušava prenijeti.
• Komunicirajte na jednostavan način i držite se jedne teme.
• Budite dobar slušatelj, pokažite da pažljivo pratite razgovor, uspostavite očni kontakt, djelujte zainteresirano ili brižno.
• Dajte priliku sugovorniku da govori i otvori se, ali nemojte vršiti pritisak.
• Smanjite svaku defenzivnost tako što ćete podijeliti svoje osjećaje i potražiti zajednički jezik sa sugovornikom.
• Ako je potrebno, postavite granice u konverzaciji koje i inače imate s drugima. Primjerice, „Budeš li se derao na mene, neću razgovarati s tobom“.

Stvari koje trebate izbjegavati

• Kritiziranje, optuživanje ili podizanje glasa prema sugovorniku.
• Pretjerano pričanje, brz i preglasan govor. Stanke i povremene tišine su u redu.
• Pokazivanje bilo kakvog oblika neprijateljstva prema osobi s kojom razgovarate.
• Izbjegavajte prekomjerno šaptanje, šale i smijeh jer se takvo ponašanje može smatrati opasnim za osobu s paranoidnim poremećajem.
• Izbjegavajte stvaranje unaprijed formiranih pretpostavki o sugovorniku ili situaciji u kojoj se nalazi.
• Nemojte biti sarkastični ili se šaliti na račun sugovornika.
• Nemojte ponižavati sugovornika ili izražavati prezir prema njemu.

Korišten izvor: https://www.afdo.org.au/resource-communication-with-people-with-disabilities/