Zašto nam slabi imunitet u hladnim mjesecima? Najčešće greške koje radimo

Što je imunitet i kako on radi

Imunološki sustav je prirodni „zaštitni mehanizam“ tijela koji nas štiti od bakterija, virusa, gljivica i drugih štetnih tvari. Sastoji se od različitih komponenti:

• Bijele krvne stanice (leukociti) prepoznaju i uništavaju mikroorganizme koji mogu izazvati bolest.
• Antitijela su proteini koji se vežu za viruse i bakterije te sprječavaju njihovo širenje i pomažu tijelu da ih eliminira.
• Molekule i kemijski signali koordiniraju odgovor imunološkog sustava, aktiviraju obranu i pomažu u „pamćenju“ prijetnji kako bi se brže reagiralo kod ponovne infekcije.

Kada imunološki sustav funkcionira pravilno, tijelo uspješno prepoznaje i neutralizira prijetnje, a mi rijetko obolijevamo. No kada je oslabljen, zbog stresa, loše prehrane, nedostatka sna, hladnog vremena ili drugih faktora, obrana organizma slabi i povećava se rizik od prehlada, gripe i drugih infekcija.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Hladnoća ne „uništava“ imunitet, ali stvara uvjete za bolesti

Jedna od najraširenijih zabluda je da hladno vrijeme samo po sebi uzrokuje bolesti. To nije točno. Virusne infekcije izazivaju prehladu, gripu i druge sezonske bolesti, a hladnoća im ne daje snagu, već samo stvara povoljnije uvjete za njihov prijenos i rast:

Nedostatak sunčeve svjetlosti i vitamin D

Zimi su dani kraći i većinu vremena provodimo u zatvorenim prostorima. To znači manje izloženosti sunčevoj svjetlosti, koja potiče proizvodnju vitamina D u koži. Vitamin D igra ključnu ulogu u regulaciji imunološkog odgovora i zaštiti od respiratornih infekcija. Ljudi s niskim razinama vitamina D češće obolijevaju od prehlade i gripe.

Kako to ispraviti: Kada je moguće, boravite više vremena na otvorenom, čak i zimi. Razmislite o dodatku vitamina D tijekom zimskih mjeseci nakon konzultacije s liječnikom.

Suhi zrak i zatvoreni prostori

U hladnim mjesecima grijemo prostorije, ali to često znači i vrlo suh zrak.  Hladan i suh zrak izravno utječe na našu prvu liniju obrane – sluznicu dišnih puteva. Suhi zrak isušuje nosne prolaze i smanjuje sposobnost sluzi da zadrži te uništi viruse, što olakšava ulazak mikroba u organizam. Drugi problem je što ljudi više vremena provode u zatvorenim, često loše prozračenim prostorima. To povećava mogućnost da zarazne kapljice ostaju u zraku i šire se.

Kako to ispraviti: Kako bi smanjili suhoću zraka koristite ovlaživače, redovito provjetravajte prostorije i izbjegavajte pretjerano isušivanje zraka grijanjem.

 

Loše navike spavanja

San je od vitalnog značaja za imunološki sustav. Tijekom spavanja tijelo proizvodi molekule koje pomažu u obrani od infekcija. Ako spavamo premalo ili nekvalitetno, imunološki odgovor može oslabjeti i povećati rizik obolijevanja. Najčešće pogreške koje radimo su odlazak na spavanje svaki dan u različito vrijeme, pretjerana izloženost ekranima prije sna i podcjenjivanje važnosti počinka.

Kako to ispraviti: Pokušajte spavati 7-9 sati svake noći i uspostavite rutinu spavanja.

Nepažnja prema prehrani

Zimi često mijenjamo prehrambene navike. Kratki dani i hladno vrijeme potiču nas da tražimo brzu i „utješnu” hranu, kao što su pečeni, masni i slatki obroci, a manje konzumiramo svježe voće i povrće. Tako tijelo dobiva manje vitamina, minerala i antioksidansa koji su ključni za imunološki sustav. Manjak vitamina C, D, cinka i drugih nutrijenata može dodatno oslabiti obranu organizma i povećati rizik od prehlada i gripe.

Kako to ispraviti: Birajte namirnice koje jačaju imunitet, kao što su sezonsko povrće i voće poput naranči, kivija, brokule i mrkve. Orašasti plodovi i cjelovite žitarice također pomažu u jačanju imuniteta.

Nedovoljna tjelesna aktivnost

Hladnoća, kratki dani i loše vrijeme često nas tjeraju da provodimo više vremena u zatvorenom i smanjujemo fizičku aktivnost. Manjak kretanja usporava cirkulaciju imunoloških stanica, što može usporiti njihov odgovor na infekcije. Istovremeno, tjelesna neaktivnost može utjecati na raspoloženje i energiju i tako dodatno oslabiti organizam tijekom zime.

Kako to ispraviti: Ciljajte na barem 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno. Ako je vani hladno, toplo se obucite i zagrijte se brzom šetnjom ili u teretani na otvorenom. Ako više volite vježbati u zatvorenom prostoru, odradite vježbe snage, pilates, jogu ili čak brzo penjanje po stubištu.

Prevelik stres i neodgovarajuće upravljanje njime

Zima donosi promjene u svakodnevnom ritmu koje mogu povećati razinu stresa. Kraći dani i manjak prirodnog svjetla mogu dovesti do osjećaja umora, slabijeg raspoloženja ili čak sezonske depresije. Povećani stres i napetost oslabljuju imunološki sustav jer hormoni stresa, poput kortizola, smanjuju sposobnost imunoloških stanica da se bore protiv patogena.

Kako to ispraviti: Tijekom zime posebno je važno uvesti tehnike upravljanja stresom. To mogu biti meditacija, joga, duboko disanje, lagane šetnje na otvorenom ili aktivnosti koje vam donose zadovoljstvo i opuštanje.

Zanemarivanje higijene i loše navike

Često dodirivanje lica, neadekvatno pranje ruku i dijeljenje osobnih predmeta s drugima povećava rizik prijenosa virusa. Česte greške uključuju i prekomjerno oslanjanje na antibiotike za virusne infekcije, što može narušiti ravnotežu mikrobioma i dugoročno štetiti imunitetu.

Kako to ispraviti: Održavajte redovitu higijenu ruku, čistite često dodirivane površine i koristite maramice kod kašljanja i kihanja. Izbjegavajte dijeljenje pribora i pazite da ne dodirujete lice rukama.

Gripa i prehlada

Novi sojevi gripe u Hrvatskoj: Što donosi sezona 2025./2026. i kako se zaštititi?

Razumijevanje imuniteta u hladnim mjesecima

Imunološki sustav ne „prekida rad“ zimi, ali kombinacija okolišnih čimbenika, loših navika i sezonskih promjena može povećati učestalost zaraza. Ako razumijemo ove uzroke i korigiramo pogreške, moguće je značajno smanjiti rizik od obolijevanja i održavati zdravlje tijekom cijele zime.

Izvori: Scientific American, LifeMD, National Geographic

PODIJELI