Što je sindrom zalaska sunca i kako pomoći osobama s demencijom

Demencija je, uz karcinome, jedan od najvećih strahova, kako pacijenata tako i njihovih članova obitelji. Riječ je o skupini simptoma koje uzrokuju različite bolesti koje oštećuju mozak. Simptomi se s vremenom pogoršavaju i uključuju:

• gubitak pamćenja,
• zbunjenost i potrebu za pomoć u svakodnevnim zadacima,
• probleme s govorom i razumijevanjem te
• promjene u ponašanju.

Demencija je progresivna, što znači da simptomi u početku mogu biti relativno blagi, ali se s vremenom pogoršavaju.

Postoje mnoge vrste demencije; Alzheimerova bolest je najčešća, a potom je tu i vaskularna demencija. U ovom članku nećemo govoriti detaljno o demencijama, već samo o simptomu koji je relativno čest -„Sundowning“, odnosno „zalazak Sunca“.

Večernja uznemirenost

Ponekad će se osoba s demencijom u kasnim poslijepodnevnim ili ranim večernjim satima ponašati na načine koje je teško razumjeti. Tu pojavu popularno zovu „Sundowning“, odnosno „zalazak sunca“. Tijekom tog vremena osoba može postati jako uznemirena te imati i halucinacije ili zablude. To se može nastaviti tijekom noći, kad dolazi do poremećaja sna. Takvo ponašanje izrazito uznemiruje članove obitelji ili osoblje i korisnike domova za umirovljenike.

Sindrom zalaska sunca može se dogoditi u bilo kojoj fazi demencije, ali je češći u srednjoj i kasnijim fazama. Zalazak sunca, dakle, nije bolest, već skupina simptoma koji se javljaju u određeno doba dana. Ovi simptomi mogu utjecati na osobe s Alzheimerovom bolešću i drugim vrstama demencije.

Mogući uzroci agitacije i agresije

Točan uzrok sindroma zalaska sunca nije poznat, ali se smatra da se uznemirenost i agresija događaju s razlogom. Kada se dogode, pokušajte pronaći uzrok, a zatim razgovarajte s liječnikom o mogućim rješenjima.

Uzroci agitacije i agresije mogu uključivati:

• bol,
• depresiju ili stres,
• premalo odmora ili sna,
• zatvor (opstipaciju),
• iznenadnu promjenu dobro poznatog mjesta, rutine ili osobe,
• osjećaj gubitka nekih stvari ili radnji koje su prije bile dio svakodnevne rutine — na primjer, osobi može nedostajati sloboda vožnje,
• previše buke ili zbrke ili previše ljudi u prostoriji.

Sindrom se može javiti ako osoba ne želi raditi radnje na koje je tjeraju drugi ljudi, kao što su kupanje ili inzistiranje da se prisjete događaja ili ljudi. Osjećaj usamljenosti i nedovoljnog kontakta s drugim ljudima također mogu dovesti do ovog sindroma. I na kraju, naravno, uzrok mogu biti određeni lijekovi ili interakcije između dva lijeka.

Savjeti za njegovatelje i članove obitelji

Liječenje ovog sindroma lijekovima nije prvi izbor. Lijekovi se koriste samo u ekstremnim situacijama. Daleko je važnije uvesti i držati se nekih pravila ponašanja što, naravno, iziskuje vrijeme i strpljenje, a oni nam ponekad nisu jača strana.

U nastavku pročitajte nekoliko savjeta kako izbjeći ili umanjiti simptome sindroma zalazećeg sunca:

• Održavajte predvidljivu rutinu za spavanje, buđenje, obroke i aktivnosti.
• Planirajte aktivnosti i izlaganje svjetlu tijekom dana kako biste podržali noćnu pospanost. S tim ciljem ograničite i dnevno drijemanje, a unos kofeina i šećera neka bude samo tijekom jutarnjih sati.
• Ako je osoba pokretna, dogovorite vrijeme za izlazak van ili ju posjednite pored prozora kako bi svaki dan bila izložena sunčevoj svjetlosti.
• Nastojte, ako je to moguće, potaknuti osobu na svakodnevnu tjelesnu aktivnost, ali nemojte planirati previše aktivnosti.
• Uključite noćno svjetlo kako biste smanjili uznemirenost koja se javlja kada je okolina mračna ili nepoznata. Navečer pokušajte i smanjiti pozadinsku buku te stimulativne aktivnosti. To uključuje i gledanje televizije, što ponekad može biti uznemirujuće.
• Neravnomjerno unutarnje osvjetljenje i reflektirajuće površine ponekad mogu izazvati zabunu stvarajući uznemirujuće sjene ili zrcala. Zatvorite zavjese ili rolete kad se počne mračiti i pokrijte televizor navlakom za prašinu ako se ne koristi.

• Razmislite je li se tijekom dana dogodilo nešto što ih je moglo uznemiriti. Ako djeluju uzbuđeno, pokušajte ih smiriti tako što ćete im odvratiti pažnju, možda razgovarati o najdražoj uspomeni ili događaju o kojem rado razmišljaju.
• U drugačije ili nepoznato okruženje ponesite poznate stvari, poput fotografija. Tako se lakše može stvoriti opuštenija atmosfera. Navečer pustite poznatu, nježnu glazbu ili opuštajuće zvukove prirode, poput šuma valova.

Budite strpljivi i nježni

Ako ostanu uznemireni, moguće je da imaju potrebu koja nije zadovoljena. Ako niti jedan od ovih savjeta ne pomogne, konzultirajte liječnika i tek tada posegnite za lijekovima.

I budite strpljivi, nježni i puni ljubavi, to je najvažniji lijek za pacijente s demencijom.