Od uredskog stolca do sindroma mrtve guze: posljedice dugotrajnog sjedenja koje treba spriječiti
U suvremeno doba sve veći dio dana provodimo sjedeći, često ne obraćajući pažnju na moguće štetne posljedice sjedilačkog načina života. Dugotrajno sjedenje ne samo da mijenja oblik i funkciju mišića stražnjice, već može dovesti i do ozbiljnijih zdravstvenih problema
Zvuči gotovo nevjerojatno da živimo u vremenu u kojem stručnjaci neprestano moraju naglašavati i upozoravati da je naše tijelo stvoreno za pokret, takve je anatomske građe, pa zato dugotrajna fizička neaktivnost ozbiljno ugrožava zdravlje. Tijelo možemo usporediti s vozilom – ako ga ne koristimo nego ga ostavljamo da stoji danima parkirano na suncu i kiši, kvarovi su neizbježni. Redovita fizička aktivnost nije bonus, nešto posebno što možemo učiniti za naše zdravlje, već je temeljna potreba bez koje zdrav život nije moguć.
Ne tako davno, sredinom 20. stoljeća, život i posao podrazumijevali su stalno kretanje, no tada se je polako, ali sigurno počeo povećavati broj uredskih poslova. Razvoj računala udario je tom trendu konačan pečat – danas je „normalno“ da u uredu provedemo osam, pa i 10 sati dnevno kuckajući po tastaturi, a po povratku kući još koji sat provest ćemo umorni u naslonjaču s mobitelom u ruci.
Obavezno protegnite noge: Prekomjerno sjedenje ozbiljno šteti zdravlju
Ozbiljne posljedice dugotrajnog sjedenja
Sjedilački stil života postao je naša stvarnost s nizom zdravstvenih rizika, od mišićno-koštanih promjena poput osteoporoze i slabije gustoće kostiju, degeneracije intervertebralnih diskova i bolova u leđima, preko usporenog metabolizma, rizika od razvoja inzulinske rezistencije i dijabetesa tip 2, povećanja masnog tkiva, pretilosti, povećanog rizika od bolesti srca i krvnih žila (uključujući srčani i moždani udar), do, općenito, slabljenja imuniteta, povećanog rizika od kroničnih bolesti, pa i karcinoma.
Istraživanja pokazuju da osobe koje dnevno sjede više od osam sati, a nisu tjelesno aktivne, imaju rizik smrtnosti usporediv s rizikom pušača. Čak ni tjelovježba ne može u potpunosti nadoknaditi štetu od cjelodnevnog sjedenja, već se kao najbolja zaštita preporučuje svakodnevno kretanje.
Zbog sjedenja, očekivano, trpi i naša stražnjica.
Što je uredska stražnjica?
Tako su prije nekoliko mjeseci TikTokeri otkrili „toplu vodu“ i preplavili Internet upozorenjima o pojavi koju su nazvali „uredska stražnjica“, odnosno „stražnjica uredskog stolca“ (eng. office-chair butt). Sa zabrinutošću opisuju guzu koja djeluje obješeno, mlohavo, spužvasto, ravno…
Zapravo je činjenica da nema veće razlike u odnosu na to kako bilo koji mišić u tijelu može izgledati ako se ne koristi redovito, poput mlohavih i lelujavih nadlaktica koje podliježu učincima gravitacije ili takozvanog „purećeg vrata“ koji se odnosi na opuštenu, naboranu kožu i potkožno masno tkivo ispod brade te na prednjem dijelu vrata.
Utjecaj sjedenja na gluteuse i „sindrom mrtve guze“
Pa kako dugotrajno sjedenje utječe na naše gluteuse i ostale strukture stražnjice?
Puno dulje od nedavno otkrivene „uredske guze“, piše se o takozvanom „sindromu mrtve guze“ (eng. dead butt syndrome – DBS), poznatom i kao glutealna amnezija ili glutealna tendinopatija. Izraz tendinopatija odnosi se na ozljedu, odnosno oštećenje tetive, a glutealna tendinopatija je upala jedne ili više od ukupno tri tetive mišića gluteusa, odgovornog za pokretanje kukova. Iako često pogađa rekreativne trkače koji pretjeraju s aktivnošću, plesače i osobe s prijašnjim ozljedama, češća je upravo kod fizički neaktivnih ljudi. U njih se događa kad glutealni mišići zbog dugotrajnog sjedenja „zaborave” svoju funkciju podrške zdjelici i pravilnog poravnanja tijela.
Simptomi uključuju utrnulost, bol ili ukočenost stražnjice, kukova, donjeg dijela leđa, koljena ili nogu, a u težim slučajevima i upalu burze u kuku (male vrećice ispunjene tekućinom koja se nalazi između tetiva i kostiju u području zgloba kuka) te probleme s hodom i ravnotežom.
Pa da se vratimo na „uredsku stražnjicu“ oko koje su se raspričali TikTokeri. Istina je, dakle, da mišići naše stražnjice trpe tijekom dugotrajnog sjedenja, gube tonus, slabe, postaju mlohavi, pa ne mogu ni lijepo izgledati. Rješenje stoga neće biti kupnja novog, mekšeg stolca, već traženje načina kako mišiće čim više aktivirati tijekom radnog dana, a ne samo u vremenu predviđenom za trening.
Aktivnosti u uredu
Iako uredski posao podrazumijeva, naravno, sjedenje, ipak postoje brojni trikovi, odnosno načini kako povećati aktivnost na radnom mjestu. Osim vježbanja na stolcu u uredu o kojem smo i mi pisali, kretanje možete povećati na razne načine:
- ustanite i šetajte po uredu tijekom dugotrajnijih telefonskih poziva,
- umjesto da šaljete kolegi u firmi email, prošetajte do njegovog ureda i porazgovarajte licem u lice,
- kada je to moguće, održite sastanke na otvorenom u šetnji ili barem pozovite kolegu da o nekom problemu raspravite šećući u obližnjem parku,
- koristite stepenice umjesto lifta,
- imate li mogućnosti, nabavite pedale za vježbanje koje možete pokretati tijekom sjedenja (uobičajeno se koriste u rehabilitaciji, no odlično mogu poslužiti i za trening u uredu),
- općenito povremeno pomičite noge čak i dok sjedite, npr. odižite ih od poda kao da hodate, prsti-peta i slično,
- na stolcu također možete vježbati gluteuse tako da jednostavno stišćete povremeno stražnjicu.
Zlatno je pravilo da ustanete i krećete se svakih 30 do 90 minuta, koliko vam već posao dopušta. Čim vam se pruži prilika napravite nekoliko čučnjeva i iskoraka unaprijed, unatrag i u stranu.
Kada se javiti liječniku?
Dok je „uredska stražnjica“ uglavnom estetski problem, „sindrom mrtve guze“ puno je ozbiljnija pojava praćena upalom i bolovima. Dakle, ako osjećate bol u kuku, ako se bol širi u nogu, osjećate utrnulost, ako imate poteškoće s ukočenošću i kretanjem, ozbiljnim bolovima u leđima, svakako se javite liječniku.
Povremeno svi osjećamo razne tegobe, ali njihova upornost je znak upozorenja koji se ne smije zanemariti.
Korišteni izvori: Cleveland Clinic, Health.com, Core concepts, Healthline