Najčešća pitanja i odgovori o ambroziji, jednom od najjačih poznatih alergena

Biljka ambrozija (lat. Ambrosia artemisiifolia) vrsta je korova koji je po prvi puta zabilježen u Europi sredinom 19. stoljeća. Radi se o vrlo invazivnoj vrsti koja je u Europu stigla sa sjemenjem s područja Sjeverne Amerike. Danas je rasprostranjena gotovo po cijelom svijetu i predstavlja velik ekonomski, ali i javnozdravstveni problem.

Smatra se da je širenje ambrozije primarno posljedica ljudskog djelovanja čemu izrazito pogoduju urbanizacija i klimatske promjene.

Što treba znati o polinaciji ambrozije?

Ambrozija je jednogodišnja biljka koja tijekom sezone proizvodi veliku količinu sjemena (3 000 do 62 000) vrlo otpornog na vanjske uvjete. U uvjetima koji su nepovoljni za rast biljke, sjeme ambrozije može preživjeti i do 40 godina.

Tijekom razdoblja polinacije (kasno ljeto i jesen) jedna biljka može otpustiti preko milijardu peludnih zrnaca. Promjer peludnih zrnaca je malen te se stoga može raznijeti zrakom na udaljenosti od nekoliko stotina kilometara. Pelud ostaje u zraku i do nekoliko sati. Izrazito je alergena i u osjetljivih osoba se alergijske reakcije javljaju već pri niskim koncentracijama peludnih zrnaca (5 do 20 peludnih zrnaca po m³ zraka).

Koji uvjeti pogoduju većem stvaranju peludi ambrozije?

Kolika će biti koncentracija peludi u zraku ovisi o više čimbenika. Ono što je poznato jest da porast temperature zraka i porast koncentracije CO2 u zraku koji prate klimatske promjene i urbanizaciju potiču biljku ambrozije na veće stvaranje peludi. Osim povećanog stvaranja peludi, produljuju trajanje sezone polinacije.

Kada počinje sezona ambrozije?

Ambrozija počinje rasti u travnju, a s cvatnjom počinje u srpnju. Najveće koncentracije doseže u kolovozu i početkom rujna. Pelud se u niskim koncentracijama može naći u zraku sve do kraja listopada.

O kakvom je alergenu riječ?

Pelud ambrozije je najjači peludni alergen. Alergen je peludno zrnce ambrozije, sitan biljni organ čija je svrha oprašivanje odnosno razmnožavanje. Oprašuje se vjetrom i proizvodi velike količine peludnih zrnaca. Peludno zrnce je izuzetno lagano i uz pomoć vjetra može preći velike udaljenosti.

Koji su simptomi alergije?

Kod osjetljivih osoba alergija na ambroziju očituje se kao alergijski rinitis i/ili astma te rjeđe kožnim promjenama. U osoba koje su osjetljive na pelud ambrozije alergijske reakcije koje se javljaju za vrijeme polinacije biljke značajno smanjuju kvalitetu života.

Simptomi obuhvaćaju:

• curenje, začepljenost ili svrbež nosa,
• peckanje ili škakljanje u grlu,
• promuklost,
• iznenadno kihanje,
• kašljanje,
• otežano disanje,
• suzenje ili svrbež te crvenilo i otekline oko očiju,
• upalu očnih kapaka i
• glavobolju.

Iako puno rjeđe, u nekim se slučajevima mogu u roku od 24 do 48 sati nakon izlaganja peludi ambrozije pojaviti promjene na koži u vidu bolnih prištića i mjehurića koji svrbe.

Mogu li životinje biti alergične na ambroziju?

Osim u ljudi, alergijske su reakcije zabilježene i u životinja. Najčešće se spominje dermatitis u pasa i mačaka, dok su alergijske reakcije u ostalih životinja slabije dokumentirane.

Može li se alergija izliječiti?

Za liječenje alergijskog rinitisa i astme koristi se uglavnom simptomatska terapija: intranazalni i inhalacijski kortikosteroidi, antagonisti leukotrienskih receptora, β2 agonisti, itd.

Kod određenih slučajeva alergijskih bolesti povezanih s ambrozijom moguća je primjena alergen specifične imunoterapije (ASIT) i to kao subkutana imunoterapija (SCIT) i sublingvalna imunoterapija (SLIT).

Koje su mjere prevencije?

Jednostavne preventivne mjere trebaju postati dio životnih navika osoba alergičnih na pelud. Preporučuje se:

• pratiti peludnu prognozu, informirati se o koncentraciji peludi u zraku i organizirati svoje aktivnosti prema peludnoj prognozi.
• koliko je to god moguće izbjegavati kontakt s peludi, što znači boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima što je duže moguće tijekom sezone polinacije biljaka na čiju pelud ste alergični,
• izbjegavati provjetravanje prostorija kada je koncentracija peludi najveća, za ambroziju bi to okvirno bilo od 8 do 12 sati,
• nakon povratka kući oprati ruke, otuširati se, oprati kosu i promijeniti odjeću,
• također treba četkati i prati kućne ljubimce jer se i na njima skuplja pelud,
• ne sušiti odjeću na otvorenom u vrijeme visokih koncentracija peludi u zraku,
• javiti se svome liječniku na vrijeme, prepoznati simptome, dogovoriti liječenje i uzimati preporučenu terapiju.

Koji je najučinkovitiji način uništavanja ambrozije?

Tijekom vegetacijske sezone ambroziju je nužno u više navrata uklanjati i suzbijati sljedećim mjerama:

• agrotehničkim: obrada tla i pravovremena sjetva;
• mehaničkim: okopavanjem, plijevljenjem i redovitom košnjom;
• kemijskim: uporabom učinkovitih herbicida za suzbijanje ambrozije.

Najučinkovitiji način suzbijanja ambrozije je mehanički način, ali je i najteži. Ambroziju je potrebno čupati kao mladu biljku, prije početka perioda cvatnje, krajem svibnja i početkom lipnja. U kasnijem periodu, oko polovice srpnja, biljke se mogu pokositi i to prije cvatnje.

Velike površine i površine pod poljoprivrednim kulturama treba tretirati herbicidima koji su dozvoljeni u Republici Hrvatskoj i prema uputama proizvođača jer drugačiji način, nažalost, na postoji. U vrtovima, okućnicama, uz rubove oranica i putova moguće je provesti čupanje i košnju.

Treba naglasiti da je vrlo važno ne uništavati biljku u kolovozu jer je tada u punom cvatu, pa se koncentracija peludi u zraku može višestruko povećati.

Izvor: ZZJZ Koprivničko-križevačke županije