Ispadi bijesa: možemo li se od ljutnje razboljeti?

Bijes ili ljutnja jest jedna od osnovnih ljudskih emocija, jednako elementarna kao što su to sreća, tuga, tjeskoba ili gađenje. Ove emocije vezane su uz osnovno preživljavanje i tesale su se tijekom ljudske povijesti. No kad bijes izmakne kontroli, može postati izvor ozbiljnih problema, ne samo onih očekivanih u međuljudskim odnosima, već i možda manje očekivanih – zdravstvenih tegoba. Stoga stručnjaci ističu da je važno naučiti prepoznati bijes, razumjeti njegove uzroke te ga naučiti izražavati na zdrav i konstruktivan način.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Bijes u tijelu pokreće takozvani „fight or flight“ (bori se ili bježi) odgovor, isti onaj koji se aktivira kad smo u opasnosti. Tijelo se mobilizira za akciju: nadbubrežne žlijezde izlučuju velike količine adrenalina i kortizola, srce brže kuca, tlak raste, mišići se napinju, disanje se ubrzava, a krv se preusmjerava iz probavnog sustava prema mišićima. Tijelo je u stanju visoke pripravnosti, a um izoštren. Iako ovakav odgovor ima svoju biološku svrhu, učestali ili kronični bijes može ozbiljno narušiti zdravlje.

Posljedice neadekvatno izraženog bijesa

Razjasnimo važnu činjenicu za početak – ljutnja ne mora biti nekontrolirana, ona se može izraziti na „zdrav način“. Jednostavnim žargonom objašnjeno: ili ćemo eksplodirati od bijesa ili se možemo negdje nekako ispucati, a da pritom nitko ne nastrada.

Razlog za bolju kontrolu može biti i vrlo osoban. Naime, bijes koji nije kontroliran ne pogađa samo one na koje se ljutimo, već razorno djeluje i na osobu koja ga proživljava. Tako dugotrajna izloženost hormonima stresa može poremetiti brojne tjelesne sustave, a s vremenom i dovesti do:

• glavobolja,
• probavnih tegoba i bolova u trbuhu,
• nesanice,
• povećane anksioznosti i depresije,
• povišenog krvnog tlaka,
• kožnih problema poput ekcema,
• povećanog rizika od srčanog i moždanog udara.

Savjeti za „zdravu ljutnju“

Neki ljudi potiskuju bijes jer ga smatraju „neprimjerenim“, no potisnute emocije često pronađu put u obliku pasivne agresije, depresije ili okrutnosti prema nevinim osobama. Drugi pak bijes izražavaju eksplozivno, kroz deranje, prijetnje ili nasilje, što dodatno narušava odnose i izolira osobu od okoline.

Bijes sam po sebi nije loš, on može biti motivacija za promjenu, upozorenje da su naše granice narušene ili da je učinjena nepravda. No ključ je u načinu na koji ga izražavamo, ljutnju treba znati izraziti.

Pauzirajte „eksploziju“. Za početak, napravite kratki odmak; ako osjećate da biste mogli „eksplodirati“, udaljite se iz situacije dok se ne smirite. U tome mogu pomoći i tehnike disanja ili pak mindfulness – usmjerite svoju pažnju na mjesto na kojem se nalazite i pokušajte uočiti čim više detalja, osjetiti mirise, čuti zvukove…

Istražite uzrok bijesa te pokušajte definirati što vas točno ljuti. Nije svejedno jesmo li „puknuli“ jer je težak dan, jer nas muče hormoni ili smo se naljutili zbog vrlo konkretnog razloga, situacije koju moramo (smirenije) riješiti. Svakako pomaže i razgovor s prijateljem, članom obitelji, odnosno osobom od povjerenja.

Zapišite osjećaje. U kontroli bijesa pomoći će i pisanje dnevnika, kaže se da „papir svašta podnosi“. Ponekad je dovoljno da zapišete svoje emocije i razmišljanja u prazan dokument na računalu (ili mobitelu). Zapis ne trebate sačuvati, možete ga odmah obrisati.

Budite fizički aktivni i učite tehnike smirivanja. Trčanje, šetnja ili sport mogu pomoći u otpuštanju napetosti. Učite i tehnike smirivanja, bilo da je riječ o meditaciji, jogi, tai chiju ili svjesnom disanju. Ove tehnike općenito mogu pomoći u regulaciji emocija u svakodnevnom životu, pa tako doprinijeti i prevenciji bijesnih napadaja.

Potražite stručnu pomoć. Ako uočite da vam je izrazito teško kontrolirati bijes, nemojte se ustručavati potražiti stručnu pomoć. Među ostalim, ne treba zaboraviti da se promjene raspoloženja, pa tako i ljutnja, nalaze na listi simptoma raznih zdravstvenih tegoba.

Dugoročno upravljanje bijesom

Uzmite u obzir da je vježbanje upravljanja bijesom proces koji zahtijeva vrijeme. Dugoročne strategije, od kojih smo neke i spomenuli, uključuju:

• edukaciju o rješavanju sukoba,
• trening asertivne komunikacije,
• redovitu tjelesnu aktivnost,
• savjetovanje s psihologom, osobito ako je bijes povezan s traumama iz prošlosti.

Psiha i emocije

Oslobodite srce: Kako zauzdati bijes i sačuvati zdravlje

Ljudi koji su kronično ljuti imaju više nego dvostruku vjerojatnost za srčani udar od mirnih, hladnokrvnih osoba. Vjerovanje da je...

Zašto je važno rješavati sukobe?

Neizraženi ili neraščišćeni sukobi stvaraju napetost i nelagodu, osobito ako osobu viđamo često. Rješavanje nesuglasica, smireno, iskreno i uz poštovanje, može poboljšati odnose, povećati emocionalnu otpornost te čak poboljšati san i opće zdravstveno stanje.

U slučajevima kad je komunikacija rizična (primjerice, s osobama sklonima nasilju), treba potražiti podršku treće strane ili stručne pomoći.

Dakle, bijes ne treba potiskivati, ali ga ne treba ni nekontrolirano iskaljivati. Naučimo ga razumjeti, slušati što nam poručuje i usmjeriti ga na način koji neće štetiti – ni nama, ni drugima.

Korišten izvor: Better Health

PODIJELI