Hvala našim herojima za svaku kap krvi!

Od kolike su važnosti darivatelji krvi za cjelokupno društvo, a ponajviše za uspješno funkcioniranje zdravstva,  pokazala je i Svjetska zdravstvena organizacija proglasivši darivatelje krvi herojima, pozivajući se na izreku: „Tko spasi jedan život, kao da je spasio cijelo čovječanstvo!“ Darivatelji krvi uistinu jesu heroji. Spašavaju tuđe živote, nesebično darujući dio sebe.

Darivatelj krvi – jedini izvor lijeka

Kao što znamo, krv nije moguće proizvesti na umjetan način. Jedini izvor toga lijeka je čovjek, odnosno darivatelj krvi. Svi mi i naši bližnji, ako i kada nam zatreba krv kao lijek, ovisni smo samo i isključivo o jednom – o dobrovoljnim darivateljima krvi.

Dobrovoljni darivatelj krvi je posredan, aktivan sudionik u liječenju bolesnika, tj. on je aktivna veza između zdravog dijela društva i bolesnika.

Osiguravanje sigurne i dostatne količine krvi kroz dobro organiziran nacionalni sustav darivanja, trebao bi biti dio nacionalne zdravstvene strategije svake zemlje. Osobe koje redovito dobrovoljno daruju krv najsigurniji su izvor krvi jer se tako događa manje infekcija koje se prenose krvlju, nego u hitnoj situaciji kad članovi obitelji daruju krv ili kad se davanje krvi plaća.

Motivi za darivanje krvi su najčešće humane prirode, želja da se učini dobro djelo i da se pomogne bolesniku. Uz to, darivatelji krvi imaju divan osjećaj osobnog zadovoljstva da su spasili nečiji život.

Tko može biti darivatelj krvi?

Krv može darivati svaki čovjek dobrog općeg zdravstvenog stanja, u dobi od 18 do 65 godina, do 60 godina ako krv daje prvi put, odnosno, do 70 godina, nakon pregleda i odluke liječnika specijalista transfuzijske medicine. Mora biti tjelesne težine iznad 55 kg (proporcionalno visini) te tjelesne temperature do 37°C.

Svaka zdrava osoba između 18 i 65 (70) godina, može bez opasnosti za svoje zdravlje darovati krv tri do četiri puta tijekom jedne godine.

Krv se uzima samo kada je darivatelj zdrav i ima dovoljno željeza. Zdrav organizam darivatelja krvi vrlo brzo u potpunosti nadoknađuje količinu i sve sastojke darovane krvi; već unutar 24 sata organizam nadoknadi tekući dio krvi – plazmu i njene sastojke, broj trombocita i leukocita.

Zašto više ljudi ne daruje krv?

Kao najčešći razlog ne darivanja krvi navodi se slabo znanje o potrebama, samom darivanju krvi i strah od istog. Stoga, sve što je u vezi s darivanjem krvi mora biti dobro obrazloženo jer što je bolje javnost informirana, veća je vjerojatnost da će ljudi prepoznati neke od motiva za darivanje krvi.

Potrebno je kontinuirano raditi na osiguravanju novih generacija dobrovoljnih davatelja krvi, a koji bi se, zahvaljujući stečenom znanju, lakše odlučili sudjelovati u tom nadasve plemenitom činu te tako pokazali brigu za svoje bolesne sugrađane.

Zašto darovati krv?

Znate li da se godišnje u Republici Hrvatskoj izvede na tisuće operacija, a da iste ne bi mogle biti ostvarene da nema osiguranih dostatnih zaliha sigurne krvi? A jeste li znali da se jednom dozom krvi mogu spasiti čak tri života?

Treba naglasiti i da je Hrvatska turistička zemlja, a rast broja dolazaka svake godine, kao i turistički podaci, dokaz su da popularnost Hrvatske raste. Ljeti se posebno susrećemo sa smanjenim zalihama krvi; dolazak turista, više nesreća, u Hrvatskoj samo hrvatski državljani smiju darivati krv…

Kakav je postupak darivanja?

• Identifikacija darivatelja – kod svakog darivanja krvi s nekim identifikacijskim dokumentom sa slikom (osobna iskaznica, putovnica, vozačka dozvola, indeks). Ispis podataka na evidencijski karton davatelja krvi.
• Provjera hemoglobina – sterilnom lancetom tehničar ubode darivatelja u jagodicu prsta i skida kap krvi koju trzajem lancete spušta u posudu s bakrenim sulfatom poznate koncentracije. Ako kapljica tone, darivatelj može dati krv.
• Liječnički pregled – podrazumijeva razgovor s liječnikom, mjerenje tlaka, provjeru rada srca i, po potrebi, mjerenje tjelesne težine. Kroz postavljanje određenih pitanja liječnik odlučuje da li osoba može darovati krv bez škodljivosti za svoje zdravstveno stanje te bez opasnosti za potencijalne primatelje krvi.
• Venepunkcija – Iskusan zdravstveni tehničar odabire venu u lakatnoj jami i bezbolno uvodi iglu u venu. Darivatelj krvi je udobno smješten na krevetu za davanje krvi. Sam čin darivanja krvi traje maksimalno desetak minuta.

Darivatelj je u ugodnom poluležećem položaju dok laganim stiskanjem šake puni vrećicu za krv koja je sterilnom iglom i sistemom vezana za njegovu venu u lakatnoj jami.

Sav pribor i materijal koji se koriste pri venepunkciji su sterilni i za jednokratnu uporabu. Svaka osoba daruje 450 ml pune krvi. Iz sistema se svaki put izdvajaju dvije epruvete i to jedna za potvrđivanje krvne grupe, a druga za serološka testiranja. Davatelju nakon darivanja krvi slijedi kratkotrajni odmor uz osvježenje i lagani obrok.

Sveukupno, cjelokupni postupak darivanja krvi može oduzeti oko 30 minuta vremena.

Treba naglasiti da tijekom darivanja krvi ne postoji mogućnost zaraze davatelja. Sav pribor za uzimanje krvi – igle, plastični sistemi, plastične vrećice i ostali materijal koji se koristi pri uzimanju krvi su sterilni i za jednokratnu su uporabu. Pribor je napravljen na način koji onemogućuje njegovu ponovnu uporabu.

Tko neće moći darovati krv?

Što ako se odlučim na darivanje krvi, može li me se odbiti? Ako da, koji su razlozi privremenog odbijanja davatelja?

• nizak hemoglobin,
• visok ili nizak krvni tlak,
• žene za vrijeme menstruacije, trudnoće ili dojenja,
• lakše akutne bolesti (hunjavica, prehlada),
• tetovaža i piercing,
• alkoholizirano stanje,
• uzimanje antibiotika,
• cijepljene osobe,
• nakon primanja transfuzije,
• nakon operativnih zahvata i sl.

Može li davanje krvi biti štetno za zdravlje?

Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno kontroliramo naše zdravlje. Prilikom svakog davanja krvi, davatelj prolazi liječnički pregled, kontrolira razinu željeza u krvi, a njegova krv se testira na AIDS, hepatitis i sifilis.

Kakvo je stanje u svijetu s darivanjem krvi?

Svake godine u svijetu se prikupi 92 milijuna doza krvi. Mnogi pacijenti kojima je potrebna transfuzija, osobito u zemljama u razvoju, nažalost, nemaju pravovremeni pristup sigurnoj krvi. Stoga je cilj Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) da se do 2020. godine u svim zemljama sve zalihe krvi prikupe od dobrovoljnih neplaćenih darivatelja krvi. Takvu zamisao mi i više nego podržavamo.

I, na kraju balade, zašto darovati krv?

Samo 30 minuta vašeg vremena može pomoći nečijem djetetu u ozdravljenju i spasiti život nečijem djetetu, nečijoj majci, ocu, sestri, bratu, baki, djedu… Pomisao je to koja uistinu raznježi srce, zar ne?

Stoga, pokažite plemenitost, postanite darivatelj krvi i otkrijte najbolji dio sebe!

Izvor: http://uddk.hr/darivanje-krvi