Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiČinjenice o kancerogenima, odnosno kancerogenim tvarima
Kancerogene tvari mogu povećati rizik od razvoja zloćudnih bolesti, no njihov učinak ovisi o vrsti, količini i duljini izloženosti. Stručnjaci upozoravaju da se mnogi izvori kancerogena mogu izbjeći ili svesti na najmanju mjeru – od prestanka pušenja do pažljivog odabira hrane i kozmetike
Kancerogeni su tvari koje mogu izazvati zloćudnu bolest. Na početku moramo objasniti: karcinomi nisu jedina vrsta zloćudnih bolesti, ali je uobičajeno sve vrste zloćudnih bolesti nazivati karcinomima.
Na web stranici Europske komisije postoji definicija koja objašnjava što su kancerogeni: Tvari se definiraju kao kancerogene ako nakon udisanja, gutanja, dermalne primjene ili injekcije izazivaju (maligne) tumore, povećavaju njihovu učestalost ili malignitet ili skraćuju vrijeme pojave tumora.
Općenito je prihvaćeno da je karcinogeneza višestupanjski/višekoračni proces od prijelaza normalnih stanica u stanice raka putem niza faza i složenih bioloških interakcija, pod snažnim utjecajem čimbenika poput genetike, dobi, prehrane, okoliša, hormonske ravnoteže itd.
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Ova posljednja rečenica je vrlo bitna. Naime, većina ljudi, nažalost, vidi samo kratkotrajne posljedice djelovanja različitih čimbenika na naše zdravlje i okoliš. S druge strane, znanstvenici svojim dugotrajnim i upornim radom primjećuju procese koji dovode, između ostalog, do pogoršanja našeg zdravlja. Ponekad nas nervira „kontrola“ Europske unije, osobito kontrola proizvoda koji se proizvode van Europske unije, čak nas i revoltira (posljednji primjer je odredba o tome koji se lakovi mogu koristiti kao „trajni“ lakovi) ali sve te odredbe su nastale nakon dugotrajnog proučavanja, a s ciljem da zaštite naše zdravlje.
Kako djeluju kancerogeni?
Rak je uzrokovan promjenama određenih gena koje mijenjaju način na koji naše stanice funkcioniraju. Neke od tih genetskih promjena javljaju se prirodno kada se deoksiribonukleinska kiselina (DNK) replicira (laički rečeno „duplicira“) tijekom procesa stanične diobe. Ali druge su rezultat izloženosti okolišu koji dovodi do oštećenja DNK.
Kancerogene tvari su tvari koje mogu povećati rizik od razvoja raka. Stručnjaci su identificirali više od 100 kancerogena. Kancerogene tvari mogu biti:
- fizičke, poput ultraljubičastih zraka sunca,
- kemijske, poput azbesta ili
- biološke, poput infekcija uzrokovanih određenim virusima.
Sam kontakt s kancerogenom tvari ne znači da ćete razviti rak. Iako možda nećete moći izbjeći neke kancerogene tvari, postoje koraci koje možete poduzeti kako biste smanjili rizik od razvoja raka zbog izloženosti kancerogenima.
Kancerogene tvari
Kemijske supstance. Neke od najvažnijih kemijskih tvari u našem okolišu koje onečišćuju vanjski i unutarnji zrak su svi oblici azbesta, benzeni, ispušni plinovi dizelskih motora i policiklički aromatski ugljikovodici (PAH). Onečišćujuće tvari u vodi i hrani su, na primjer, arsen i anorganski spojevi arsena te dioksin.
Tako su zakonskim intervencijama smanjene količine dioksina, a azbest je još 1999. godine izbačen iz uporabe. Kad se vidi što sadrže ispušni plinovi dizelskih motora, ne čudi tendencija zabrane proizvodnje vozila s dizelskim motorima. Ono što brine većinu građana jest pitanje zagađuje li neki industrijski pogon svojom proizvodnjom okoliš. Ovo je vrlo osjetljiva tema, sklona manipuliranju, te je stoga jako bitno slušati struku. Također, ako se planira gradnja nekog postrojenja u vašem okruženju, potrebno je dobro proučiti studiju utjecaja na okoliš. Ali ono što možete odmah napraviti jest prestati pušiti te boraviti u prostorijama gdje ima duhanskog dima.
Druge kemikalije koje nas zabrinjavaju su pesticidi i herbicidi. Europska unija stoga ima niz propisa kojima pokušava smanjiti uporabu štetnih pesticida i herbicida. Ono što možemo preporučiti jest da konzumirate organski proizvedenu hranu.
Sunčeve zrake djeluju kancerogeno te je potrebna zaštita od sunca, prvenstveno odjećom, ali i kremama za zaštitu od sunčevog zračenja, , treba pripaziti na sastav da slučajno ne sadrže kancerogene tvari.
Određene vrste hrane mogu biti kancerogene. Ono što vam se neće svidjeti je da prekomjerna uporaba crvenog mesa, osobito spremljenog na roštilju, može uzrokovati karcinom želuca i debelog crijeva. Svjetski fond za istraživanje raka preporučuje ograničavanje „brze hrane“ i druge prerađene hrane s visokim udjelom masti, škroba ili šećera, jer to ograničenje pomaže u kontroli unosa kalorija i održavanju zdrave težine, kao i smanjenju rizika nastanka karcinoma. Prekomjerna uporaba alkohola može također izazvati neke od zloćudnih bolesti probavnog trakta.
Kozmetički proizvodi mogu sadržavati kancerogene supstance, ali riječ je o onima proizvedenim izvan Europske unije. Stoga, ako koristite takve proizvode, provjerite sadržavaju li parabene, teške metale i druge kancerogene.
Virusi također mogu izazvati zloćudnu bolest, a najčešći su humani papiloma virus te virusi koji izazivaju hepatitise.
A što je s mobitelima? Jedna od učestalih predrasuda jest da mobiteli izazivaju maligna oboljenja. No iako mobiteli emitiraju zračenje, to je neionizirajuće zračenje. To znači da zračenje koje mobiteli emitiraju, a koje se naziva i radiofrekvencijska energija, ne oslobađa dovoljno energije da ošteti DNK.
Ne nasjedajte na dezinformacije
Ovaj članak je vrlo pojednostavljen prikaz što bi sve moglo uzrokova i pojavu zloćudne bolesti a vezano za utjecaj okoliša, hrane, kozmetičkih i svih drugih proizvoda. Europska unija svojim propisima pokušava maksimalno zaštiti naše zdravlje, što nekada poskupljuje proizvodnju nekih proizvoda.
Kao što vidite, većinu stvari možete izbjeći. Ako ste zabrinuti, dobro se informirajte na sigurnim, znanstvenim stranicama jer kruži ogromna količina dezinformacija vezanih za ovu temu. Neke od opasnih tvari možete naći i u našim pravilnicima (Narodne novine) ili možete potražiti međunarodne izvore poput Međunarodne agencije za istraživanje karcinoma. Ono što je bitno učiniti jest da u slučaju bilo kakvih nedoumica oko ove problematike korisite provjerene stručne izvore i kontaktirate stručnjake.