EEG pregled: Što pokazuje snimanje moždane aktivnosti i kada se preporučuje?

Što je EEG i što pokazuje?

Elektroencefalografija (EEG) dijagnostička je metoda kojom se pomoću elektroda postavljenih na vlasište bilježi električna aktivnost mozga. Živčane stanice međusobno komuniciraju električnim signalima, a EEG uređaj registrira njihove promjene i prikazuje ih u obliku valova na zaslonu ili papiru.

Liječnik analizira izgled, učestalost i raspored tih valova te traži obrasce koji mogu upućivati na epileptičku aktivnost ili druge poremećaje moždane funkcije. Nalaz se pritom uvijek tumači zajedno sa simptomima, podatcima iz anamneze i rezultatima drugih pretraga.

Važno je znati da EEG ne prikazuje anatomsku strukturu mozga, poput tumora ili krvarenja, niti samostalno postavlja konačnu dijagnozu. Za prikaz strukture mozga liječnici se, prema indikaciji, koriste metodama poput magnetske rezonancije (MR) ili kompjutorizirane tomografije (CT).

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Kada se preporučuje EEG pregled?

Sumnja na epilepsiju i epileptičke napadaje

Najpoznatija indikacija za EEG jest obrada sumnje na epilepsiju. Pretraga se može preporučiti nakon događaja koji upućuje na epileptički napadaj, primjerice ako je osoba imala nekontrolirane trzaje udova, kratkotrajan gubitak svijesti, iznenadni prekid kontakta s okolinom ili neuobičajene epizode odsutnosti.

EEG može pokazati obrasce električne aktivnosti koji podupiru sumnju na epilepsiju. Također može pomoći u određivanju vrste epilepsije i procjeni rizika od ponovnog napadaja, ovisno o kliničkoj situaciji.

Ipak, dijagnoza epilepsije ne temelji se samo na EEG-u, nego na cjelokupnoj kliničkoj slici.

Neobjašnjiv gubitak svijesti i poremećaji svijesti

EEG se može koristiti i kada liječnik treba razjasniti uzrok epizoda poremećene svijesti. Posebno je važan u bolničkim uvjetima kod osoba koje su dulje vrijeme bez jasnog objašnjenja poremećaja svijesti ili se ne oporavljaju očekivano nakon napadaja.

U takvim situacijama potrebno je razmotriti mogućnost nekonvulzivnog epileptičkog statusa. To je stanje u kojem epileptička aktivnost traje, ali se ne mora očitovati uobičajenim snažnim grčevima. EEG može pomoći u njegovu prepoznavanju i omogućiti pravodobno liječenje.

S druge strane, nesvjestica može biti posljedica srčanih, krvožilnih ili drugih uzroka. Zato se EEG ne preporučuje automatski nakon svake nesvjestice, nego kada klinička procjena upućuje na mogući epileptički ili drugi neurološki uzrok.

Poremećaji spavanja i druge neurološke bolesti

U određenim slučajevima EEG je dio obrade neuobičajenih događaja tijekom spavanja ili sumnje na epileptičke napadaje povezane sa snom. Za detaljniju procjenu nekih poremećaja spavanja može biti potrebna polisomnografija, koja uz EEG bilježi i druge fiziološke parametre.

EEG ima važnu ulogu i u procjeni odabranih akutnih neuroloških stanja, primjerice kada se sumnja na epileptičku aktivnost nakon moždanog udara, ozljede mozga ili tijekom teških poremećaja svijesti. Međutim, ne koristi se rutinski za dijagnosticiranje svih neuroloških bolesti.

Kako izgleda EEG pregled?

Tijekom standardnog EEG-a pacijent sjedi u naslonjaču ili leži na krevetu. Zdravstveni djelatnik postavlja elektrode na vlasište, najčešće uz pomoć posebne kapice ili paste koja poboljšava kontakt elektroda s kožom. Elektrode ne propuštaju električnu struju u mozak, nego bilježe njegovu električnu aktivnost.

Snimanje obično traje oko 20 do 30 minuta, a može biti dulje ako je potrebno zabilježiti spavanje ili dodatne obrasce aktivnosti. Tijekom pregleda pacijenta se može zamoliti da zatvori i otvori oči, duboko i ubrzano diše nekoliko minuta ili promatra svjetlosne bljeskove. Te se metode nazivaju aktivacijskim postupcima jer kod nekih osoba mogu olakšati otkrivanje određenih abnormalnosti. Primjenjuju se prema procjeni stručnjaka i uz uvažavanje mogućih rizika.

EEG je bezbolan i neinvazivan. Nakon standardnog snimanja pacijent se u pravilu odmah može vratiti uobičajenim aktivnostima.

Kako se pripremiti za EEG?

Za standardni EEG najčešće nije potrebna posebna priprema, ali treba slijediti upute ustanove u kojoj se pregled obavlja.

Preporučuje se:

• oprati kosu prije pregleda i ne nanositi gelove, lakove ni ulja;
• uzimati redovitu terapiju prema uputi liječnika;
• doći odmoran, osim ako je liječnik izričito zatražio djelomično uskraćivanje sna;
• prije pregleda prijaviti sve lijekove koje uzimate i pitati treba li prilagoditi bilo koji dio pripreme.

Ako se planira EEG nakon uskraćivanja sna, važno je pridržavati se točnih uputa zdravstvenog djelatnika. Nemojte samostalno prekidati terapiju niti namjerno izbjegavati spavanje bez prethodne upute.

Što znači uredan ili abnormalan EEG nalaz?

Uredan EEG znači da tijekom snimanja nisu zabilježene značajne abnormalnosti. Međutim, epileptička aktivnost ne mora biti prisutna tijekom cijelog dana, pa je moguće da osoba s epilepsijom ima uredan nalaz rutinskog EEG-a. Ako klinička sumnja ostaje, liječnik može preporučiti ponovljeno snimanje, EEG tijekom spavanja, EEG nakon uskraćivanja sna ili produljeno ambulantno snimanje.

Abnormalan nalaz također ne znači automatski da osoba ima epilepsiju. Neke promjene mogu biti nespecifične, povezane s drugim poremećajima ili predstavljati normalne varijante moždane aktivnosti. Zbog toga je važno da nalaz interpretira stručnjak u kontekstu simptoma i drugih kliničkih podataka.

Srce i krvne žile

Posljedice blagog moždanog udara

Česta pitanja o EEG-u

Je li EEG opasan?

Standardni EEG je bezbolna i neinvazivna pretraga. Aktivacijski postupci, poput hiperventilacije ili fotostimulacije, kod osjetljivih osoba mogu izazvati određene simptome, a rijetko i napadaj, zbog čega se provode prema stručnim uputama.

Može li se epilepsija isključiti urednim EEG-om?

Ne. Uredan nalaz ne isključuje epilepsiju. Ako simptomi i dalje upućuju na epileptičke napadaje, liječnik može predložiti dodatnu obradu.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI