Cijepljenje protiv gripe
Na portalu ADIVA.hr pratite specijal o cjepivima koja nisu u programu obveznog cijepljenja, a predstavljaju važan dio zaštite djece od zaraznih bolesti
Gripa ili influenca je zarazna bolest koju uzrokuje virus gripe. Sama po sebi, gripa nije opasna bolest, ali može dovesti do ozbiljnih komplikacija koje mogu biti i fatalne. Simptomi se pojavljuju iznenada i uključuju visoku tjelesnu temperaturu, tresavicu, bolove u mišićima i jaku glavobolju. Također, često se javlja sekrecija iz nosa i jaki kašalj koji može trajati tjednima.
Gripa je jako zarazna (jedan putnik sa simptomima gripe u zrakoplovu zarazi do 72% ostalih putnika). Virus se može dobiti udisanjem (od nekoga tko kašlje ili kiše), ako ste u bliskom kontaktu s osobom koja ima gripu ili ako dodirujete zaraženi predmet i tako prenesete viruse u dišni sustav.
Djeca su zaraznija od odraslih i dulje šire virus gripe, a češće su i hospitalizirana zbog gripe nego zbog drugih zaraznih bolesti, najčešće u dobi do dvije godine.
Tko može oboljeti od gripe?
Svatko može dobiti gripu, uključujući osobe dobrog zdravlja. Također, ako imate gripu, možete je nesvjesno prenijeti i na druge – do pojave simptoma treba proći jedan do četiri dana, a zarazni smo i pet dana nakon nastanka simptoma.
Kako cijepiti dijete protiv gripe?
Cijepljenje sprečava pojavu gripe. Cijepljenje se provodi pred sezonu gripe (listopad, studeni).
- Za djecu u dobi do 9 godina ako se prethodnih sezona nisu cijepila, cijepljenje se provodi u dvije doze, s razmakom od 4 do 6 tjedana između doza.
- Djeca koja su prethodnih godina dobila cjepivo, cijepe se jednom dozom.
Cijepljenje treba ponoviti svake godine s obzirom na to da se virus gripe svake godine mijenja.
Tko bi se trebao cijepiti protiv gripe?
Djeca koja boluju od kroničnih bolesti pripadaju visokorizičnoj skupini osoba kod kojih može doći do po život opasnih komplikacija uslijed infekcije gripom i ona bi se trebala cijepiti protiv gripe. Zbog zaštite visokorizične djece trebale bi se cijepiti i osobe koje su s njima u kontaktu!
- Morala bi se cijepiti sva djeca između 6 i 23 mjeseca te članovi njihovih obitelji;
- štićenici institucija za njegu kroničnih bolesnika;
- trudnice u svim stadijima trudnoće (najugroženija populacija kada je riječ o komplikacijama!)
- djeca s kroničnim plućnim bolestima (astma, cistična fibroza, bronhopulmonalna displazija);
- djeca s prirođenim srčanim bolestima, bolestima bubrega, hemoglobinopatijom, djeca sa šećernom bolešću, oštećenjem imunog sustava (uključujući HIV infekciju);
- djeca i adolescenti na dugotrajnoj terapiji aspirinom;
- osobe koje su u duljem kontaktu s kronično bolesnom djecom (roditelji, njegovatelji);
- stariji od 65 godina;
- svi koji žele izbjeći gripu.
Kada se treba cijepiti protiv gripe?
I djeca i odrasli trebaju se cijepiti svake godine prije početka sezone gripe (od rujna do studenog), ali nije prekasno niti tijekom sezone (od studenog do travnja, najčešće od kraja prosinca do ožujka). Zaštita se stječe tjedan do dva nakon cijepljenja.
Zašto se moramo cijepiti svake godine?
Virusi gripe stalno se mijenjaju. U pravilu se svake sezone pojavljuju novi sojevi virusa gripe. Svake sezone najaktivnije viruse određuje Svjetska zdravstvena organizacija i oni ulaze u sastav cjepiva koje se proizvodi za dolazeću sezonu. Unatrag nekoliko godina postoje cjepiva koja sadrže sva četiri soja gripe (dosadašnja su sadržavala tri predviđena soja), čime se povećavaju izgledi uspješne zaštite cijepljenjem.
Djeca koja se ne smiju cijepiti ili trebaju odgoditi cijepljenje
- djeca mlađa od 6 mjeseci,
- djeca koja su imala alergijsku reakciju na jaja ili na cjepivo protiv gripe.
- djeca koja su umjereno ili teško bolesna trebaju pričekati potpuno ozdravljenje.
Oprez! Gripa je kod djece teža nego kod odraslih
Osim što virus influence može prouzročiti upalu pluća, mozga i srčanog mišića, nerijetko se komplicira bakterijskom superinfekcijom
SAZNAJTE VIŠENeželjene reakcije
Kao i kod svakog lijeka, i kod cjepiva postoji rizik od neželjenih reakcija. Rizik da će ovo cjepivo uzrokovati teške reakcije izuzetno je mali. Većina cijepljenih protiv gripe nema nikakve neželjene reakcije.
Blaže reakcije (koje su i najčešće zabilježene) su:
- bolnost, oteklina i crvenilo na mjestu uboda
- povišena temperatura
Teške alergijske reakcije su vrlo rijetke. Iako izuzetno rijetka, alergijska se reakcija može dogoditi nekoliko minuta do nekoliko sati nakon primjene cjepiva. Simptomi uključuju teško disanje, promuklost, osip, bljedilo, opću slabost, ubrzan rad srca i vrtoglavicu.
Primijetite li bilo koji od ovih simptoma, odmah se javite liječniku!
Za sve ostale informacije o cijepljenju protiv gripe upitajte svog liječnika.