Logopedija - 31. listopada 2021.
AUTOR ČLANKA - Mr. sc. Nataša Šunić Vargec, prof. logoped, Terapija glasa i govora Logoped, ADIVA Plus sadržaj

Uloga logopeda kod osoba s otežanim gutanjem

Disfagija, odnosno otežano gutanje povremeno se svima može javiti, no pojava ovog poremećaja može imati više uzroka o kojima ovisi i liječenje. Važna uloga u tom procesu pripada i logopedu

disfagija

Zašto otežano gutam? Zašto kada pijem tekućinu i jedem hranu ne mogu „normalno“ gutati, što mi se događa? To su samo neka od mnogobrojnih pitanja koja postavljaju pojedinci s dijagnozom disfagije. Da ne duljimo, krenimo odgovarati na ta pitanja od samog početka.

Disfagija je poremećaj pri kojem je potrebno više vremena i truda da hrana i tekućina iz usta dospiju u želudac, odnosno poremećaj koji je definiran kao nemogućnost ili otežano gutanje hrane u nekim slučajevima. Može se dogoditi da se ne može uopće progutati hrana, a posljedica toga mogu biti bolesti usta, ždrijela ili jednjaka.

Zašto dolazi do disfagije

Važno je naglasiti da povremeno otežano gutanje obično nije razlog za zabrinutost te se to može dogoditi kada se jede prebrzo ili hrana nije dobro prožvakana.

Otežano gutanje se može pojaviti u bilo kojoj dobi, ali najčešće se javlja kod starijih osoba. Ono što je važno znati da postoje različitosti u uzrocima disfagije, pa tako i liječenje ovisi o uzroku. Disfagija nastaje zbog smetnji u prolazu tekuće i/ili krute hrane iz ždrijela u želudac.

Disfagija može dovesti do aspiracije hrane i sekreta iz usne šupljine ili čak oboje, što može prouzročiti ozbiljnosti u dišnom i probavnom sustavu.

Problemi s gutanjem mogu se pojaviti i kao posljedica neurološkog stanja koje može izravno utjecati na živce, a najčešći su primjeri Parkinsonova bolest i moždani udar. Nama logopedima se tada javljaju osobe koje teže govore ili ne mogu govoriti, a jedan od simptoma je i disfagija. Disfagija se nakon moždanog udara javlja kod 70% osoba. Ako se disfagija prepozna unutar 48 sati od dolaska u bolnicu, moguće je spriječiti komplikacije, kao što je aspiracijska pneumonija.

Vrste disfagija

Moguća je pojava disfagije na samom početku gutanja (orofaringealna disfagija) ili nekoliko sekundi nakon početka gutanja (ezofagealna disfagija).

  • Orofaringealna disfagija – postoje teškoće prijenosa hrane od usta do jednjaka. Oralna razina podrazumijeva žvakanje (usitnjavanje hrane, pripremu i prijenos usitnjene hrane od usana do ždrijela. Simptomi koji obilježavaju orofaringealnu disfagiju su otežan početak gutanja i trahealna aspiracija praćena kašljem.
  • Ezofagealna disfagija – nastaje prilikom oštećenja jednjaka te dovodi do teškoće prijenosa hrane kroz jednjak u donji dio probavnog trakta

Žgaravica i disfagija

Kod otežanog gutanja kada ne možemo progutati hranu te se prisiljavamo na gutanje, vjerojatno će se dogoditi da ćemo se nagutati zraka nakon čega će nastupiti podrigivanje.

Kod osoba koje imaju disfagiju, često se događa da imaju problema sa žgaravicom, pa ponekad prilikom podrigivanja može doći do refluksa kiseline. Refluks se obično javlja kada se želučani sadržaj vraća u jednjak. Otežano gutanje i podrigivanje problem su koji je kod disfagije vrlo teško kontrolirati.

No to stanje se može pokušati kontrolirati i tako da:

  • izbjegavate ležati najmanje tri sata nakon obroka,
  • uvijek odlazite spavati praznog želuca,
  • spavate tako da vam je gornji dio tijela povišen,
  • jedete manje obroke polagano,
  • izbjegavate konzumaciju citrusa, kofeina te jako začinjenu, ljutu i kiselu hranu.

Kako prepoznati imate li disfagiju?

  • otežano gutate hranu i/ili tekućinu,
  • ne možete gutati hranu i/ili tekućinu,
  • dolazi do gušenja tijekom jela,
  • postoji osjećaj „stezanja” u grlu ili u prsima,
  • imate pojačanu salivaciju (lučenje sline),
  • promukli ste,
  • dolazi do žgaravice,
  • vraćaju vam se hrana, tekućina i želučana kiselina u grlo,
  • vraćaju vam se hrana i tekućina u grlo nakon gutanja,
  • dolazi do gubitka težine,
  • dolazi do osjećaja dehidriranosti,
  • pojava kašlja.

Važno je naglasiti da se odmah javite svom liječniku ako sumnjate na disfagiju. On će vas, prema potrebi, uputiti na daljnje dijagnostičke pretrage.

Jedan od pregleda je i pregled kod logopeda. Na obradi kod logopeda trebate detaljno opisati imate li problem samo kod gutanja krute ili tekuće hrane ili čak oboje, izlazi li vam hrana kroz nos, imate li pojačanu salivaciju, te događa li vam se da vam hrana ispada iz usta.

disfagija međunarodni mjesec disfagije

Kad svaki gutljaj izaziva bol: Znate li što je to disfagija?

Povodom međunarodnog mjeseca disfagije, na glavnoj zagrebačkoj tržnici Dolac postavljena je instalacija s ciljem senzibiliziranja javnosti

SAZNAJTE VIŠE

Liječenje disfagije

Disfagija se najčešće liječi vježbama koje pomažu u koordinaciji mišića koji su potrebni za gutanje ili za izazivanje refleksa gutanja. Neke vježbe uključuju učenje položaja tijela i glave koji pomažu pri boljem gutanju.

Ako dođe do potpune opstrukcije, tada je potrebna hitna endoskopija gornjeg probavnog sustava.

Disfagija kojoj je uzrok tumor rješava se operacijom, a kod disfagije uzrokovane gastroezofagealnom refluksnom bolešću (GERB), liječnik može propisati lijekove za smanjenje želučane kiseline.

Ako logoped procijeni da su potrebne vježbe, tada se logopedske vježbe rade u interakciji i suradnji s ostalim terapeutima koji rade s pacijentom. Važno je uvijek pravodobno reagirati na simptome i obratiti se liječniku koji će dalje inicirati potrebne obrade te samim time uključiti osobu u potrebne vježbe.

Ne zaboravite da disfagija može biti „samo“ jedan popratni simptom težeg „stanja“ kod osobe, te da se tretiranjem disfagije mogu poboljšati ne samo gutanje i kvaliteta hranjenja, već i govor, njegova razumljivost, disanje te pravilan položaj svih artikulatora koji su važni ne samo za govorno-jezičnu komunikaciju, nego i za probavni sustav.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button