Kosti i zglobovi - 02. travnja 2019.
AUTOR ČLANKA - Duje Tomašević, dr. med., spec. obiteljske medicine

Malena Mila ujedinila Hrvatsku: Ovo je podvrsta leukemije od koje boluje

Cijela Hrvatska ovih se dana ujedinila kako bi prikupila 18 milijuna kuna za dvogodišnju djevojčicu Milu Rončević, koja boluje od teške i rijetke akutne megakariocitne leukemije (AML M7)

akutna megakariocitna leukemija, AML, Mila Rončević, liječenje, simptomi, leukemija

Da bi se bolje razumjele promjene kod leukemije, treba znati što je to normalni nalaz krvi i koštane srži.

U krvi se nalaze tri vrste krvnih zrnca: crvena krvna zrnca (eritrociti), bijela krvna zrnca (leukociti) i krvne pločice (trombociti). Te stanice stvara koštana srž. Nakon što stanice sazriju, ulaze u krv i različito dugo “žive” u tekućini zvanoj plazma.

Postoji nekoliko vrsta bijelih krvnih stanica (leukociti). Svaka od njih ima svoju ulogu u zaštiti tijela od stranih tvari, posebice infekcija koje uzrokuju bakterije. Tri glavne vrste tih stanica su granulociti, monociti i limfociti.

Neutrofilni granulociti ubijaju većinu bakterija. Monociti su veće stanice i imaju veću sposobnost uništavanja bakterija. Uništavaju i uzročnik tuberkuloze. Limfociti su stanice imunog sustava i djeluju na dva načina. Stvaraju specifična protutijela (bjelančevine) koja se vežu na stranu tvar (bakterija, virus, gljivica) i tako je čine prepoznatljivim za uništavanje od strane stanica koje ih fagocitiraju.

Leukemija

Drugi način je stvaranje stanica koje ciljano uništavaju bakteriju ili virus fagocitozom. Leukociti igraju glavnu ulogu u borbi protiv infekcije. Zbog toga su infekcije češće kada je broj normalnih leukocita u krvi izrazito smanjen.

Leukemija je rak koštane srži, a dijeli se i razlikuje prema tipu stanica krvotvornog sustava koje su zahvaćene i po brzini razmnožavanja stanica. Leukemija može biti akutna ili kronična.

Ako postoji sumnja na leukemiju, liječnik će uvijek nastojati dokazati bolest pregledom koštane srži. Iz dijela uzorka stanica koštane srži priređuje se razmaz koji se promatra pod mikroskopom i analizom izgleda stanica postavlja morfološka dijagnoza leukemije.

Što je akutna megakariocitna leukemija?

Akutna megakariocitna leukemija (AML) podvrsta je akutne mijeloične leukemije, a radi se o malignoj neoplazmi koštane srži. Vrlo je rijetka bolest u djece i čini otprilike jedan posto svih leukemija dječje dobi.

Bolest se može javiti u sklopu nekih sindroma, no kod većine bolesnika uzrok bolesti nije poznat. Kao kod svih akutnih leukemija, dolazi do potiskivanja zdravih stanica koštane srži malignim stanicama koje se nekontrolirano dijele i žive dulje od zdravih stanica.

 

Junaci koji nisu na naslovnicama: Doniranje koštane srži spašava živote

Transplantacija koštane srži već desetljećima spašava brojne ljudske živote te predstavlja velik korak u liječenju bolesti krvi i krvotvornih...

SAZNAJTE VIŠE

Simptomi AML-a

Simptomi akutne mijeloične leukemije mogu biti blagi i nespecifični, ali i opasni po život. S jedne strane, simptomi se javljaju zbog manjka zdravih krvnih stanica i među najčešćima su bljedilo, umor, infekcije i pojačana sklonost krvarenju.

Također, zbog velike koncentracije bolesnih stanica u krvotoku ili infiltracije zdravih tkiva mogu se javiti glavobolja, otežano disanje, oticanje trbuha ili infiltrati kože i sluznice. Dok se sumnja na akutnu mijeloičnu leukemiju može postaviti već na temelju krvne slike, za potvrdu dijagnoze potrebno je analizirati koštanu srž, čime se podrobnije određuju i karakteristike bolesti kao što su genetski čimbenici rizika.

Liječenje AML-a

Akutne mijeloične leukemije liječe se s više ciklusa vrlo intenzivne kemoterapije, a najteži oblici i alogeničnom transplantacijom krvotvornih matičnih stanica (pacijent prima krvotvorne matične stanice od zdravog podudarnog darivatelja).

U slučaju alogenične transplantacije, darivatelji krvotvornih matičnih stanica mogu biti članovi obitelji, nesrodni dobrovoljni darivatelji ili izvor može biti krv iz pupkovine. Preživljenje bolesnika s akutnom mijeloičnom leukemijom ovisi o tipu bolesti i čimbenicima rizika, a u djece prosječno iznosi 45 do 60 posto.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama