Znanstvena objašnjenja povezanosti između COVID-a i depresije

O depresiji, odnosno o pogoršanju mentalnog zdravlja tijekom pandemije bolesti COVID-19 pisalo se u više navrata, a istraživanja i dalje na tom području traju. Istraživači ne znaju uzrokuje li COVID-19 izravno depresiju, no naslućuju da povezanost postoji.

COVID-19 je bolest izazvana virusom SARS-CoV-2. Iako je riječ o virusu koji se širi kapljicama iz dišnog sustava, primjerice kašljanjem i kihanjem, simptomi mogu zahvatiti mnoge dijelove tijela. Kod nekih su osoba simptomi blagi i nestaju sami od sebe. Drugi pak razviju dugotrajne simptome, poznate kao dugi COVID.

Nije dokazana izravna povezanost

Većina ljudi koji se oporave od COVID-a, uključujući one s teškim simptomima, neće razviti depresiju. Međutim, nekoliko je studija otkrilo klinički značajne stope depresije kod osoba koje su preboljele COVID. Na primjer, sustavni pregled osam prethodnih studija iz 2021. pokazao je da je 12 tjedana nakon infekcije COVID-om 11 do 28% ljudi imalo simptome depresije. Kod 3 do 12% ljudi simptomi su bili teški.

To sugerira da bi depresija mogla biti vjerojatnija zbog bolesti COVID-19, ali studije nisu dokazale da je izravno uzrokovana COVID-om i nisu otkrile zašto neki ljudi razviju depresiju, a drugi ne. Osobe koje imaju dugi COVID također mogu doživjeti neurološke simptome, uključujući depresiju.

Zašto COVID-19 može uzrokovati depresiju?

Postoji nekoliko načina na koje COVID-19 može doprinijeti depresiji, kako na biološkoj tako i na psihološkoj razini.

Biološke promjene

COVID-19 može uzrokovati neurološke promjene kod nekih ljudi. Gubitak osjeta mirisa kojeg neki ljudi doživljavaju, primjer je neurološke promjene povezane s COVID-om. Znanstvenici još uvijek uče kako se to događa, ali može se odnositi i na slučajeve depresije.

Studija iz 2020. o osobama koje su preboljele COVID s depresijom također sugerira da su više razine upale u vrijeme bolesti povezane s većim rizikom od razvoja depresije. Upalni procesi mogu igrati ulogu u depresiji. Međutim, studija također primjećuje da su žene imale nižu početnu upalu nego muškarci, ali više ukupne stope depresije nakon COVID-19. To sugerira da sama upala ne može objasniti povećanje stope depresije.

Ozbiljnost simptoma i hospitalizacija

Studija iz 2020. također je otkrila da je potreba za hospitalizacijom zbog COVID-a i dulje ostajanje u bolnici također povezano s višim stopama depresije. Istraživači su otkrili da je 31% od 402 osobe koje su preživjele COVID-19 imalo simptome depresije mjesec dana nakon što su bili u bolnici zbog COVID-19.

Ovi se nalazi poklapaju s prethodnim istraživanjima depresije kod ljudi koji su morali ostati u jedinicama intenzivne njege. U jednoj studiji provedenoj u Jordanu, osam od 10 (od ukupno 105 pacijenata koji su bili u jedinici intenzivne njege) imalo je depresiju. Ovaj simptom može biti dio stanja koje liječnici nazivaju sindromom postintenzivne njege.

Stres povezan s pandemijom

Studija iz 2020. sugerira da nije samo COVID-19 sam po sebi, već i iskustvo proživljavanja pandemije ono što može povećati rizik od depresije. Studija provedena u Irskoj identificirala je sljedeće čimbenike rizika za depresiju tijekom pandemije COVID-19:

• mlađa dob,
• ženski spol,
• veći percipirani rizik od zaraze,
• gubitak prihoda zbog COVID-19,
• povijest infekcije COVID-19.

To sugerira da su strah osobe od COVID-a, kao i njegov položaj u društvu, utjecali na to koliko je vjerojatno da će razviti depresiju.

Prema znanstvenom sažetku Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), prva godina pandemije COVID-19 izazvala je porast depresije od 25% diljem svijeta. WHO također naglašava da su mladi ljudi, žene te osobe s postojećim zdravstvenim problemima nesrazmjerno pogođeni stresom pandemije.

Zašto COVID-19 može pogoršati depresiju?

Osim što pridonosi novim slučajevima depresije, čini se da je vjerojatnije da će COVID-19 pogoršati ili izazvati simptome kod onih koji su već patili od depresije.

To također vrijedi za ljude koji nisu oboljeli od COVID-a, ali su zbog njega doživjeli stres ili tjeskobu. Studija iz 2020. provedena u Irskoj otkrila je da su veći percipirani rizik od obolijevanja i gubitka posla (vezano uz COVID-19) povezani i s većim rizikom od depresije.

Globalni događaji kao što su pandemije mogu uključivati ​​mnoge čimbenike rizika koji mogu izazvati simptome depresije, uključujući:

• značajne promjene i neizvjesnost,
• mogućnost traumatskih iskustava,
• višestruki kronični izvori stresa.

Kao rezultat toga, osobe s osobnom ili obiteljskom poviješću depresije mogu biti ranjivije na psihološki utjecaj pandemije od drugih.

Porasle su stope depresije u svijetu

Niz studija pokazao je da je pandemija COVID-19 povećala stope depresije u cijelom svijetu.

Ovo povećanje nije se odnosilo samo na prvih nekoliko valova COVID-19. Studija iz 2022. u sedam europskih zemalja otkrila je visoke stope depresije tijekom različitih valova COVID-19, pri čemu je oko 1 od 4 osobe doživjelo depresiju tijekom četvrtog vala pandemije.

Prevalencija depresije bila je osobito visoka među određenim skupinama. Na primjer, sustavni pregled i meta-analiza iz 2022. pronašli su združenu stopu prevalencije među liječnicima od 20,5% tijekom prve godine pandemije. Liječnici i drugi zdravstveni djelatnici suočavali su se s visokim stopama traume i izloženosti COVID-u.

Kada potražiti pomoć

Svatko tko sumnja da možda ima depresiju, bez obzira na to je li imao COVID-19 ili ne, trebao bi potražiti pomoć. Neki znakovi da bi osoba mogla trebati pomoć, uključuju:

• osjeća se jako tužno,
• osjećaj beznađa ili da stvari više ne mogu biti bolje,
• gubitak zadovoljstva u aktivnostima u kojima su prije uživali,
• misli o samoozljeđivanju ili samoubojstvu.

Osoba bi također trebala potražiti pomoć ako nastavi osjećati simptome COVID-a nekoliko tjedana nakon oporavka ili ako je test negativan.

Izvor: MNT