Koronavirus - 12. rujna 2020.
AUTOR ČLANKA - Aleksandra Grundler Bencarić, mag. pharm.

Placebo, nocebo i COVID-19

Zbog dostupnosti različitih, kontradiktornih i zbunjujućih informacija, mnogi počinju sumnjati u opravdanost epidemioloških mjera, ozbiljnost bolesti, pa čak i u postojanje virusa

placebo nocebo COVID-19 koronavirus

Placebo je inertna tvar, bez djelatne supstancije, pa time i bez učinka, koja se propisuje kao lijek. Poznat je još od 18. stoljeća, a kao usporedna supstancija u ispitivanju učinka lijeka danas je neizostavan. U ispitivanju se ispituje placebo efekt, odnosno učinak tvari koja nema djelatnu supstanciju, no to pacijent ne zna.

U organizmu nastaju promjene nakon uzimanja placeba koje se mogu objasniti psihološkim, odnosno neurobiološkim mehanizmima. Nakon uzimanja „lijeka“, a zapravo placeba, dolazi do poboljšanja stanja pod utjecajem autosugestije potaknute željom za izlječenjem, vjerom ili nadom. Pri tome se u organizmu oslobađaju kemijske supstancije koje zaista dovode do promjene stanja.

Placebo u ispitivanju djelotvornosti lijeka

Ovaj učinak se koristi za ispitivanje djelotvornosti nekog lijeka, posebno u kontekstu sigurnosti primjene. Naime, kako bi se lijek mogao proglasiti učinkovitim s najmanjim mogućim rizikom za pacijenta, nužno je razlikovati učinak samog lijeka od njegova učinka placeba. Stoga obično polovica ispitanika dobiva pravi lijek, a polovica placebo. Ako je to dvostruko slijepi pokus, ni ispitivači ni ispitanici ne bi smjeli znati tko prima pravi lijek, a tko placebo te rezultate ispitivanja bilježiti posve objektivno.

Ako ispitivani lijek ima značajno bolje djelovanje od učinka placeba, smatra se učinkovitim. No, pri ovim ispitivanjima treba slijediti vrlo stroge procedure, kako se ne davanjem lijeka, odnosno davanjem placeba ne bi naštetilo nekom ispitaniku.

Placebo u terapiji

Placebo efekt se ponekad koristi i u samoj terapiji, iako postoje rasprave o etičnosti takvog liječenja. Najčešće se primjenjuje u liječenju osoba koje pate od kroničnih bolova i koje uzimaju sve veće doze analgetika, koje značajno štete samom bolesniku, a učinak im se smanjuje.

Stoga se u dogovoru s pacijentom propisuje placebo čime se pokušava smanjiti doza pravog analgetika te zapravo ustanoviti je li i koliko je on učinkovit. Primjena placeba u liječenju bez znanja pacijenta smatra se neetičnom, posebno u liječenju djece, oboljelih od karcinoma ili psihičkih bolesti.

S druge strane postoji i nocebo, potpuno suprotan placebu – nakon njegova uzimanja u organizmu nastaju negativni ishodi, odnosno odsustvo poboljšanja stanja ili čak dolazi do pogoršanja. Nocebo se najčešće pokazuje kod pacijenata koji se jako boje nuspojava lijekova i koji zbog ovog psihološkog fenomena imaju nuspojave koje inače ne bi imali: poput mučnine, glavobolje, povraćanja ili nesanice.

Nocebo je također vrlo primjetan u percepciji bola. Na primjer, ako pacijent očekuje bolni postupak kod uboda injekcije ili vađenja krvi, bol će se javiti u znatno snažnijem opsegu negoli je to objektivno, odnosno u usporedbi s pacijentom koji nema negativan stav.

Posljedice straha u vrijeme pandemije

U ovo vrijeme globalne pandemije svakodnevno smo bombardirani svakojakim informacijama o virusu i bolesti, a nameću nam se i ograničavajuća pravila ponašanja. Zbog dostupnosti različitih, kontradiktornih i zbunjujućih informacija, mnogi počinju sumnjati u opravdanost ovih ograničenja, pa onda i u ozbiljnost bolesti, čak i u postojanje virusa.

Započele su rasprave o učinkovitosti budućeg cjepiva kojeg još ni nemamo, a već mu se pripisuju negativne posljedice. Razvija se vrlo plodno tlo za razvoj sumnje i nepovjerenja, a time i noceba kod svih osoba koje su podložnije negativnim razmišljanjima. To može dovesti do niza negativnih posljedica po bolesnika, od lošijih ishoda eventualnog liječenja pa i negiranja bolesti te izostanka liječenja.

Neka placebo prevlada nad nocebom

Slažemo se da svatko ima pravo odlučiti o sebi i neliječenju sebe, no to ne znači da ima pravo ugroziti drugog. Nitko nema pravo temeljem svojih osobnih uvjerenja naštetiti drugoj osobi, na primjer uvjeravajući ga da virus ne postoji ili da se bolest ne može prenijeti i da je sve izmišljotina.

Što je placebo i možemo li poboljšati zdravlje uvjeravanjem i sugestijom?

Znanost je utvrdila da svaki lijek ima dva terapijska učinka: jedan zahvaljujući aktivnom sastojku i drugi zbog uvjerenja da...

SAZNAJTE VIŠE

Bilo bi bolje širiti pozitivne misli, potaći razvoj i jačanje placebo učinka. Mnogi oko nas boluju od različitih drugih bolesti, i teških i smrtonosnih, te im je izuzetno važno da i dalje vjeruju svojim liječnicima i u svoje liječenje.

Oni koji su oboljeli od COVID-19, pa čak ako on ni ne postoji i sve je izmišljotina, a pacijenti boluju „od nečeg“, neka vjeruju u opravdanost liječenja i izlječenja, neka imaju povjerenja u sposobnost liječnika – neka im prevlada placebo nad nocebom.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button