Obratite pažnju: zbunjenost kod starijih osoba može upozoravati na COVID

Više od četvrtine pacijenata starijih od 65 godina stiglo je u hitnu službu s delirijem, a više od trećine njih nije imalo tipične simptome COVID-a kao što su kašalj ili vrućica. Pokazali su to rezultati studije američkih znanstvenika objavljene u stručnom časopisu JAMA Network Open, piše portal WebMD.

„Jedna od naših glavnih poruka, posebice sada, jest pokušati doista provjeriti sve, posebno starije osobe“, rekao je Benjamin Helfand, jedan od autora studije i doktorand na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Massachusetts.

Delirij češći nego što se mislilo

Delirij ili konfuzija, dezorijentacija, nepažnja i ostale kognitivne promjene mogu biti čest simptom infekcije kod starijih osoba čiji imunološki sustavi odgovaraju na drugačije načine na viruse i bakterije nego što je to slučaj kod mlađih osoba.

Do sada je delirij bio identificiran kao rjeđi simptom COVID-19 bolesti, no mogao bi se pojavljivati češće kod starijih osoba te onih koji imaju teži oblik bolesti ili im je potreban respirator. Općenito, pacijenti s delirijem od bilo koje bolesti imaju tendenciju dulje ostati u bolnici te veću vjerojatnost da će umrijeti.

„Delirij je odličan barometar“, rekao je dr. Wes Ely, liječnik intenzivne skrbi na Sveučilištu Vanderbilt. „Ako su ljudi zbunjeni, obratite pažnju jer bi mogli imati COVID.“

Ranije otkrivanje rizičnih pacijenata

U studiji su znanstvenici analizirali medicinske podatke za 817 pacijenata s COVID-19 bolešću u sedam bolnica u pet država SAD-a kada je pandemija buknula sredinom ožujka. Svi pacijenti su bili u dobi od 65 godina i stariji, prosječne dobi od 77 godina.

Više od 28% imalo je delirij koji je bio šesti najčešći simptom nakon groznice, kratkoće daha, niske zasićenosti kisikom, kašlja i slabosti. Istovremeno, više od 37% pacijenata s delirijem nije imalo ni jedan drugi uobičajeni COVID-19 simptom, a 16% njih je imalo delirij kao primarni simptom. Delirij je bio vjerojatniji kod osoba starijih od 75 godina, koje žive u domu za starije osobe ili u ustanovi za posebnu njegu, koje imaju Parkinsonovu bolest, koje su uzimale psihofarmake u prošlosti te imaju teškoće s vidom ili sluhom.

No većina odjela za intenzivnu njegu i dalje ne pregledava rutinski pacijente na delirij. Autori studije nadaju se da će njihovo istraživanje probuditi svijest o ovom simptomu te da će se tretirati ranije.

„Dodavanje delirija na popis uobičajenih simptoma bolesti COVID-19 spriječit će da se previde važni slučajevi te omogućiti ranije identificiranje i upravljanje ranjivim skupinama pacijenata s visokim rizikom od lošeg ishoda“, zaključuju autori studije.