Kako COVID-19 utječe na pušače?

U ovim kriznim vremenima, kada se osjećamo bespomoćno, skloniji smo pribjegavati sredstvima ovisnosti, kako bismo barem djelomično smanjili tjeskobu, zaboravili na stresna događanja ili unijeli dašak zabave u vremenu kada su uobičajene aktivnosti ograničene. Zlouporaba sredstava ovisnosti u današnjem vremenu je učestala, upozoravaju na stranici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.

Osim alkohola, nedvojbeno cigarete smanjuju funkciju imunološkog sustava te izazivaju brojne zdravstvene probleme, između ostalog, i kardiovaskularne. S obzirom na to da je COVID-19 bolest koja prvenstveno narušava funkciju respiratornog sustava, nameće se pitanje povećava li pušenje vjerojatnost intenzivnijih simptoma bolesti COVID-19 u slučaju zaraze te jesu li pušači u većem riziku za obolijevanje od bolesti COVID-19?

Povećava li pušenje rizik zaraze od COVID-19?

Poznato je kako postoji značajna korelacija između pušenja i kardiovaskularnih bolesti te pušenja i raka pluća, ali veza između konzumiranja cigareta i bolesti COVID-19 nije potpuno jasna. Prema prvim istraživanjima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (engl. Center for Disease Control and Prevention, CDC), pušači su potencijalno izloženi većem riziku zaraze COVID-om te intenzivnijim simptomima i posljedicama u slučaju zaraze. Tijekom konzumacije cigareta prstima se dodiruju usta i vrlo često nismo svjesni koliko nečistih površina dodirujemo, a samim time povećavamo vjerojatnost zaraze.

Noviji trend među mladima su i e-cigarete te se vrlo često može vidjeti dijeljenje iste cigarete, što također povećava mogućnost zaraze. Dosadašnja istraživanja upućuju na to da e-cigarete smanjuju funkciju imunoloških stanica dišnih puteva. Preciznije, riječ je o gubitku trepetljika na stanicama epitela, koje su zadužene za otklanjanje virusa i drugih štetnih mikroorganizama iz dišnih puteva i predstavljaju jedan od glavnih čimbenika nespecifične imunosti u borbi protiv infekcija. Kada su uništene, manja je mogućnost prevencije zaraze te veća vjerojatnost da mikroorganizmi, uključujući virus Sars-CoV-2 djeluju na respiratorne organe. Kada udišemo dim cigarete, bakterije, virusi i otrovni plinovi mogu smanjiti funkciju pluća, što nepovoljno utječe na imunitet. 

Na koji način COVID-19 više šteti pušačima, nego nepušačima?

Kada su pluća pušača izložena infekciji koja štetno djeluje na dišne puteve, posljedice mogu biti veće, nego kod nepušača. Ukoliko su pluća već oštećena, njihova funkcija se dodatno smanjuje te ne mogu opskrbljivati organizam dovoljnom količinom kisika. Oštećenja stanica respiratornog epitela također onemogućuje izbacivanje štetnih tvari iskašljavanjem. Dodatno, veći je rizik nastanka kronične opstruktivne bolesti pluća kod pušača.

Pušači su pod većim rizikom od upale pluća te od akutnog respiratornog distres sindroma (ARDS). Manjak kisika djeluje na krvotok i ostale organe, što izaziva oštećenje, često i akutno zatajenje bubrega, a moguć je i smrtni ishod.

Prema istraživanjima, COVID-19 ulazi u stanice pluća vežući se za receptor koji je u stvari molekula angiotenzin II konvertirajućeg enzima (engl. angiotensin converting enzyme 2 – ACE2). Molekula ACE2 razgrađuje angiotenzin II u angiotenzin (1-7), što se suprotstavlja vazokonstriktivnom i proliferativnom djelovanju angiotenzina II.

Konzumacija cigareta povećava količinu ACE2. Kao membranski protein, ACE2 je prisutan u plućima, srcu, bubrezima i crijevima, a simptomi koronavirusne bolesti prate raspodjelu receptora za ACE2 po tkivima.

Istraživanje koje je provedeno na mladim ljudima (N=4300) upućuje kako pušači imaju od pet do sedam puta veću vjerojatnost zaraze. U drugoj studiji je utvrđeno kako hospitalizirani pacijenti koji imaju povijest pušenja imaju čak 14 puta veći rizik za pogoršanje simptoma.

Što se preporučuje pušačima?

Pokušajte smanjiti broj cigareta koje svakodnevno konzumirate, sjetite se da je moguće prestati pušiti, razmišljajte o tome što vam prestanak pušenja može donijeti (zdravlje, uštedu novca, čisti zrak). Potražite podršku vašeg liječnika, psihologa ili članova obitelji.

Pokušajte otkriti zdravije metode u borbi protiv stresa ili tjeskobe – tjelesna aktivnost, dnevnik briga, meditacija, zdrava prehrana – ubrzo ćete shvatiti da se nakon navedenih aktivnosti želja za cigaretom značajno smanjuje.

U prošlom članku smo spomenuli „začarani krug alkohola i cigareta“ – kod nekih ljudi konzumacija alkohola budi želju za cigaretama. U okolnostima pandemije, kada su nam socijalne aktivnosti ograničene, poželjno je pokušati reducirati loše navike.

Pluća se oporavljaju nakon prestanka pušenja – bivši pušači izvještavaju o manje respiratornih problema i manje problema s kratkim dahom nakon nekoliko tjedana od apstinencije. Imunološke stanice se u plućima obnavljaju, što povećava otpornost na zarazu i respiratorne probleme.

Izvor: https://www.stampar.hr/hr/novosti/pusenje-i-covid-19