Epidemiologinja otkriva: koliko provjetravanje u uredima i teretanama ‘neutralizira‘ virus

„Na samom početku ove pandemije dugo se spekuliralo o povezanosti vremenskih uvjeta i širenja SARS-CoV-2. Nažalost, iskustvo je pokazalo da ni hladno ni toplo vrijeme nemaju direktnog utjecaja na ovaj virus“, napominje Anamarija Jurčev Savičević za web portal Slobodne Dalmacije odakle prenosimo izjavu.

„Nema uvjerljivih dokaza da vrijeme (u smislu kratkotrajnih varijacija u meteorološkim uvjetima) ili klima (kao dugoročni prosjek vremenskih uvjeta) značajno neposredno utječu na širenje virusa. SARS-CoV-2 se širi u svim klimatskim područjima i svim vremenskim uvjetima“, kaže prof. prim. dr. sc. Anamarija Jurčev Savičević, epidemiologinja, voditeljica Odjela za nadzor nad respiratornim infekcijama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.

Kontakt na otvorenom manje je rizičan od kontakta u zatvorenom

„S obzirom na sunčano i toplo vrijeme, ljudi vole biti na otvorenom. U vanjskoj sredini virusi se brzo rasprše u praktički beskrajnom volumenu zraka. U tom smislu je kontakt na otvorenom manje rizičan od kontakta u zatvorenom. Međutim, svaki respiratorni manevar izbacuje kapljice u kojima se nalazi virus, poput kašljanja, kihanja, pjevanja i govora. Što je jača snaga respiratornog manevra, veći je broj izlučenih kapljica. Kašalj je povezan s većom snagom i većim brzinama protoka zraka od disanja i govora.“

„U jednom istraživanju prijenosa respiratornog uzročnika prikazano je da je jedan kašalj ekvivalent 5 minuta glasnog govora u kontekstu broja izbačenih kapljica. Međutim, i govor, pogotovo glasan, pridonosi prijenosu virusa“, pojašnjava doktorica i ističe: „Dakle, do transmisije svejedno može doći i na otvorenom prostoru ako se izvor zaraze i osjetljiva osoba nalaze u blizini. Stoga je važno održavanje fizičkog razmaka, na što se često zaboravi ili zanemari jer se misli da je sama činjenica da je kontakt na otvorenom ono što automatski pruža zaštitu od širenja SARS-CoV-2 virusa.“

Često se ne vodi računa o provjetravanju prostorija

„Zatvoreni prostor je još rizičniji“, kaže dr. Jurčev Savičević, pogotovo je napučen, neprovjetren, ne drži se propisana udaljenost i ne nose zaštitne maske. Stoga je izbjegavanje zatvorenog prostora, kad je to moguće, i gužvi, kao i provjetravanje i nošenje maski od iznimne važnosti.“

Epidemiologinja podsjeća na još neke važne činjenice: „Naime, često se ne vodi računa o provjetravanju, a to je vrlo učinkovita mjera prekida transmisije virusa jer se koncentraciju kapljica može značajno reducirati. Otvaranjem vrata i prozora može se izmijeniti 28 puta zrak tijekom sat vremena, odnosno i do 40 puta ako se radi o prostorijama visokog stropa i velikih prozora. Stoga se prirodna ventilacija treba što češće koristiti, pogotovo u krajevima u kojima klimatske prilike to dozvoljavaju, poput našeg. Uz to se može upotrebljavati u većini prostora, ne košta i ne treba se održavati kao različiti oblici mehaničke ventilacije“, kaže liječnica.

Međutim, svjedoci smo da je u brojnim uredima, teretanama, trgovinama, frizerskim salonima, sve zatvoreno, ljudi se više boje propuha od korone! Dakle, poslušajte liječnicu i ostavite otvorene prozore, posebno u ova topla vremena. Na taj način spriječit ćete u najvećoj mogućoj mjeri transmisiju virusa.

Što utječe na transmisiju virusa?

„Na transmisiju virusa značajno utječe i smanjivanje količine infektivnog materijala koje može izbaciti u okolinu zarazni bolesnik. Stoga higijenu iskašljaja i kihanja, kao mjeru kontrole infekcije, treba stalno prakticirati. Napominjem da osoba s takvim simptomima ne bi ni trebala biti u kontaktu s drugim ljudima. U našem epidemiološkom radu s COVID-bolesnicima uočavamo da neki zanemaruju ili ignoriraju simptome, odlaze i na posao, školu, fakultet, čak i dok čekaju rezultate testiranja, čime se virus, ionako brzošireći, širi još uspješnije.

Dakle, možemo iskoristiti ovo lijepo vrijeme da boravimo na zraku, ali odgovorno. Uz pridržavanje mjera, nema razloga da se ovo proljeće ne šetamo i vježbamo na otvorenom, ne samo radi opuštanja, nego i radi izlaganja suncu i stvaranja vitamina D. Za vitamin D je poznato da djeluje kao imunomodulator, odnosno doprinosi zaštiti organizma od infekcija i tumora. Veći dio zime proveli smo mahom u svojim kućanstvima pa treba iskoristiti sunčane dane da se i na ovaj način ojača organizam.

Brojke novozaraženih, a posljedično i onih s teškom kliničkom slikom i u potrebi intenzivne medicinske skrbi, neće se smanjiti samo zato što nas čeka lijepo vrijeme. Na brojke, koje su nam danas ozbiljne, utječemo isključivo mi i osobe s kojima smo u bliskom kontaktu“, poručuje epidemiologinja.

Izvor: https://slobodnadalmacija.hr/split/splitska-epidemiologinja-anamarija-jurcev-savicevic-otkriva-koliko-zaista-provjetravanje-i-otvoreni-prozori-u-uredima-i-teretanama-mogu-neutralizirati-virus-1088046