Streptokokna angina i šarlah: streptokok više nije isti kao što je nekada bio

Gnojna angina ili upala mandula (krajnika) je uzrokovana bakterijom koja se zove beta hemolitički streptokok skupine A. Prenosi se kapljičnim putem, najčešće neopranim rukama ili zajedničkim predmetima kojima se djeca služe i igraju. Inkubacija traje jedan do tri dana te se nakon tog perioda javljaju prvi simptomi.

Bolest je obilježena:

• grloboljom,
• vrućicom,
• mučninom i
• lošim općem osjećanjem, a
• ponekad se javljaju i bolovi u trbuhu.

U ždrijelu se mogu vidjeti povećani krajnici koji nakon par dana bolesti budu prekriveni bijelim gnojnim naslagama. Cijelo je ždrijelo zagasito crveno, a na nepcu se ponekad vide točkasta krvarenja. Jezik bude crven a njegovi pupoljci povećani pa nalikuje na malinu (malinasti jezik). Limfni čvorovi na vratu povećani su i bolni.

Što je šarlah?

Beta hemolitički streptokok izlučuje nekoliko otrova (toksina) zbog kojih se javljaju malaksalost i mučnina. Neki od ovih otrova izazivaju:

• crvenilo kože i karakterističan sitnozrnati osip, najviše izražen na mjestima gdje je koža izložena jačem pritisku (u području pazuha, unutarnjeg dijela nadlaktice, u području gaćica i naročito na stražnjici),
• katkada se javljaju blaga bolnost i otok pojedinih zglobova,
• u kasnijoj fazi i ljuštenje kože dlanova i tabana,
• obrazi su crveni a područje oko usta je blijedo.

Tada je riječ o šarlahu, o streptokoknoj upali ždrijela koja je popraćena kožnim manifestacijama. U odraslih se ova pojava kožnih znakova bolesti ne zapaža.

Penicilinska terapija i oporavak

Streptokokna infekcija se liječi antibioticima i ne ostavlja trajnu imunost – dakle, može se oboljeti više puta. Najčešće oboljeli postaje nezarazan unutar prva dva dana liječenja.

U pravilu se koristi penicilinski antibiotik u trajanju od 10 dana. Preporučuje se tijekom i još tjedan ili dva po završetku terapije davati probiotik. Iznimno je važno nakon pet dana od početka antibiotske terapije promijeniti četkicu za zube kako se ne bi dijete ponovno zarazilo po prestanku liječenja.

Streptokokne infekcije više nisu iste

Proteklih desetljeća svjedočimo značajnim promjenama u kliničkoj slici, popratnim komplikacijama i učestalosti streptokoknih infekcija.

Prije više desetljeća relativno često se kao komplikacija javljala reumatska groznica – opasno stanje do kojeg dolazi zbog atipičnog (pogrešnog) odgovora imunosnog sustava. Naime, zbog sličnosti u strukturi ovojnice streptokoka s elementima membrane stanica u tijelu domaćina, imunosni sustav napada vlastita tkiva. Mogu biti zahvaćeni srce i srčani zalisci, zglobne ovojnice, mozak, koža i bubrezi.

Danas se ova komplikacija viđa tek sporadično, vrlo rijetko, naročito kada se uzme u obzir povećana učestalost streptokoknih upala ždrijela. Čini se da je uzrok kasno započinjanje antibiotske terapije, kad bukteća upala već traje desetak dana. U današnje vrijeme s terapijom se počinje relativno rano, u prvih nekoliko dana od pojave znakova bolesti.

Unatrag pet do 10 godina bilježi se značajno veća učestalost streptokoknih infekcija; nerijetko dijete ima pet do šest uzastopnih upala. Ova je pojava zabilježena globalno, stoga se sumnja da se je streptokok promijenio, a time da je promijenio i svoja obilježja kao što je, među ostalim, sposobnost uzrokovanja zaraze. No pomna genska analiza strukture ove bakterije nije pronašla promjene (mutacije). Pretpostavlja se da drugi čimbenici (vjerojatno virusi koji se nalaze u populaciji) pogoduju povećanju zaraznosti streptokoka.

Revidirane preporuke o liječenju

S obzirom na veliku učestalost, revidirane su i preporuke o liječenju. Naime, streptokokna infekcija ždrijela je samoograničavajuća bolest (prolazi spontano) i ako nema izraženih znakova bolesti (visoka vrućica, otežano gutanje, jaki otok limfnih čvorova vrata, loše opće stanje) terapija nije nužna.

U slučaju potrebe primjene antibiotika, preporučuje se penicilin ili amoksicilin, dok drugi antibiotici širokog spektra nisu optimalan odabir.

Nalaz beta-hemolitičkog streptokoka skupine A u brisu ždrijela, a uz odsustvo kliničkih znakova bolesti (simptoma) se naziva kliconoštvo. Osoba s kliconoštvom se ne smatra zaraznom, pa dijete može u kolektiv, a ni ono nije ugroženo zbog prisustva bakterije. Stoga nije opravdana uporaba antibiotika; zapravo je u pravilu neučinkovita u iskorjenjivanju streptokoka.

ISKRA smjernice za liječenje grlobolje

Suočavajući se sa sve većim brojem bakterija koje su uslijed učestale/nepotrebne/neodgovarajuće primjene antibiotika postale neosjetljive na antibiotike, formirana je ISKRA – Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike. Riječ je o tijelu pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi RH koje koordinira sve aktivnosti vezane uz kontrolu širenja rezistencije na antibiotike u Hrvatskoj i koje surađuje s istovjetnim tijelima u drugim europskim zemljama.

ISKRA smjernice za liječenje grlobolje nalaze se u PDF dokumentu kojeg možete preuzeti ovdje: