Adiva logo
Zdravlje > Dišni sustav
Dišni sustav
7. svibnja 2019.
AUTOR: Mr. sc. Alma Rožman, dr. med., spec. pneumoftiziolog, Poliklinika za bolesti dišnog sustava

Svjetski dan astme: Najčešća pitanja i odgovori o ovoj bolesti

Svakog prvog utorka u svibnju obilježava se Svjetski dan astme, bolesti od koje u svijetu boluje više od 300 milijuna ljudi

Svjetski dan astme, astma, bolest
PREGLED SADRŽAJA
  1. Što je astma?
  2. Koji su uzroci, odnosno okidači astme?
  3. Kako se dijagnosticira?
  4. Kako se liječi?
  5. Što je to potpuna kontrola astme?

Astma se često javlja u obitelji sa sklonošću atopiji ili alergiji, najčešće u dječje doba, ali i u bilo kojem životnom razdoblju.

Od astme u svijetu boluje više od 300 milijuna ljudi, a pretpostavke su da će do 2020. godine biti još 100 milijuna oboljelih više. Ova bolest stvara velike financijske troškove zdravstvenog sustava, ali i opće društvene troškove, zbog gubitka velikog broja radnih sati (izostanci s posla ili iz škole) i utjecaja na obiteljski život.

Što je astma?

Astma je kronična upalna bolest malih dišnih putova karakterizirana epizodama zaduhe (otežano disanje), piskanja u prsima te suhog nadražajnog kašlja s otežanim iskašljavanjem gustog žilavog sekreta.

Upala je rezultat preosjetljivosti dišnih putova na različite podražaje, što rezultira pojavom edema sluznice, grča mišića u stijenci malih dišnih putova i stvaranja povećane količine guste sluzi. Takvo stanje smanjuje protok zraka kroz dišne cijevi pa je disanje otežano. Čuje se piskanje u plućima, javlja se osjećaj stezanja u prsima i gušenje.

Ti su simptomi vrlo karakteristični za astmu i javljaju se noću ili pred jutro, pri fizičkom naporu, izlaganju atmosferskom zagađenju, alergenima ili kod jakog psihičkog podražaja. Bolest je varijabilnog tijeka. Astma se često javlja u obitelji sa sklonošću atopiji ili alergiji, najčešće u dječje doba, ali i u bilo kojem životnom razdoblju.

Možemo li u svijetu u kojem živimo utjecati na zdravlje našeg dišnog sustava?

Koji su uzroci, odnosno okidači astme?

Među najčešćim uzrocima (okidačima) astme su alergije na inhalacijske i nutritivne alergene, primjerice dlaka, grinje, pelud, plijesni, niz prehrambenih proizvoda. Okidači astme su i najčešći uzroci alergije kao što su mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, riba, čokolada, lješnjaci i orasi, brašno i konzervansi.

Postoji i takozvana unakrsna reakcija između alergije na peludi i pojedinih prehrambenih proizvoda. Uzrok mogu biti i kronični upalni procesi gornjeg dišnog trakta (kronična upala paranazalnih sinusa, adenoidne vegetacije), hladan zrak, kemijski podražaji (poput pare i duhanskog dima), lijekovi, napor i tjelesno opterećenje te psihički podražaji kao što su snažne emocije.

Kako se dijagnosticira?

Testovi kojima se utvrđuje astma su:

  • Alergološko kožno testiranje na inhalacijske ili nutritivne alergene
  • Imunosna obrada
  • Ispitivanje plućne funkcije ili spirometrija
  • Mjerenje vršnog protoka (PEF) pomoću prijenosnog mjerača
  • Rendgenska snimka paranazalnih sinusa, a snimka pluća nije neophodna
  • Test opterećenja
  • Test s metakolinom ili suhim hladnim zrakom
  • Citološki pregled iskašljaja ili brisa nosa na eozinofile
  • Mjerenje koncentracije dušičnog oksida u izdahnutom zraku (FENO)
Astma u trudnoći
Lijekovi i terapije

Uzimati lijekove za astmu u trudnoći ili ne?

Uzimati lijekove za astmu u trudnoći ili ne? Astma pripada skupini bolesti čije se stanje neuzimanjem lijekova značajno pogoršava.

Kako se liječi?

Liječenje astme provodi se osnovnim i simptomatskim lijekovima. Osnovni lijekovi su protuupalni jer liječe upalu u dišnim putovima, uzimaju se redovito i dugotrajno kod svih oblika astme. To su inhalacijski kortikosteroidi i antileukotrijeni.

Simptomatski lijekovi omogućavaju širenje dišnih putova, olakšavaju disanje i zaustavljaju napadaj astme. Postoje dvije vrste tih lijekova: s brzim i kratkim učinkom koji se uzimaju po potrebi te sa sporim i dugotrajnim učinkom koji se uzimaju redovito kod težih oblika astme. Suvremeni pristup liječenju astme preporučuje i kombinaciju navedenih lijekova u jednom pripravku.

Liječenje se provodi inhalacijskim oblicima lijekova. Lijek u obliku aerosola nalazi se u inhaleru ili „pumpici“, a lijek u obliku suhog praha u diskusu, turbuhaleru i novolizeru.

Što je to potpuna kontrola astme?

To je stanje bez simptoma, bez noćnog buđenja, bez potrebe za uzimanjem lijeka za „lakše“ disanje, bez pogoršanja bolesti i potrebe za hitnom intervencijom, s najmanjom dozom lijekova i bez nuspojava od njih. Da bi se postiglo takvo stanje, astmatičar mora terapiju uzimati redovito, pravilno, izbjegavati kontakt s uzročnim faktorom svoje bolesti, redovito kontrolirati svoju plućnu funkciju kod kuće, a liječničke kontrole obavljati u razmaku od tri do šest mjeseci u dogovoru sa svojim liječnikom i prema preporuci pulmologa.