Što jesti kod hemoroida? Pravilna prehrana može biti prvi korak do olakšanja

Upravo zato ono što svakodnevno stavljamo na tanjur može imati važniju ulogu nego što se na prvi pogled čini. Prehrana bogata vlaknima i dovoljan unos tekućine mogu pomoći da stolica bude mekša i lakše prolazi kroz crijevo, čime se smanjuje napinjanje tijekom odlaska na toalet.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Vlakna su prvi saveznik probave

Ako postoji jedna skupina hranjivih tvari kojoj vrijedi posvetiti posebnu pozornost, to su prehrambena vlakna. Ona povećavaju volumen stolice i pomažu joj zadržati vodu, zbog čega stolica postaje mekša i lakše prolazi kroz crijevo. Time se smanjuje napinjanje tijekom pražnjenja, koje može pogoršati simptome hemoroida.

Dobri izvori vlakana su:

• zobene pahuljice i druge cjelovite žitarice
• integralni kruh i tjestenina
• smeđa riža
• leća, grah, slanutak i grašak
• jabuke i kruške s korom
• bobičasto voće
• brokula, mrkva i drugo povrće
• orašasti plodovi i sjemenke.

Na popis se mogu dodati i artičoke, batat, cikla, repa, bundeva, tikvice, paprika, celer, krastavac i dinja. Posebno su korisne mahunarke jer kombiniraju različite vrste vlakana – primjerice, jedna šalica kuhane leće sadrži gotovo 16 grama vlakana.

Nije potrebno odjednom potpuno promijeniti jelovnik. Naglo povećanje količine vlakana može izazvati nadutost, plinove i grčeve, pa ih je bolje uvoditi postupno.

Što staviti na tanjur?

Jednostavan način za povećanje unosa vlakana jest da svaki glavni obrok dobije svoj „vlaknasti dodatak“. Doručak može biti zobena kaša s kruškom i šakom bobičastog voća, ručak varivo od leće ili graha uz integralni kruh, a večera pečeno povrće sa smeđom rižom i izvorom proteina.

Cjelovite žitarice pritom nude više od integralnog kruha i tjestenine. Ječam, heljda, kvinoja, raž i zob također su dobri izbori. Zob je posebno zanimljiva jer sadrži beta-glukan, topljivo vlakno koje služi kao hrana korisnim bakterijama u crijevima.

Voće također može biti praktičan međuobrok. Primjerice, jedna srednja kruška s korom sadrži oko 5,5 grama vlakana, jabuka s korom oko 4,8 grama, dok šalica malina sadrži oko 8 grama. Među praktičnim izborima su i banane te suhe šljive. Jedna srednja banana sadrži oko 3 grama vlakana, dok suhe šljive sadrže i vlakna i sorbitol – prirodni šećerni alkohol koji privlači vodu u crijevo i može pomoći omekšavanju stolice.

Važno je pritom razmišljati o ukupnom dnevnom unosu, a ne o jednoj namirnici. Preporuke se razlikuju ovisno o dobi, spolu i energetskim potrebama, ali za odrasle se često navodi raspon od približno 22 do 34 grama vlakana dnevno.

Vlakna najbolje djeluju uz dovoljno tekućine

Vlakna i tekućina rade zajedno. Ako povećamo unos vlakana, a istodobno ne pijemo dovoljno, stolica ne mora postati mekša kako očekujemo. Zato je uz promjenu prehrane važno redovito piti vodu i druge prikladne napitke.

Koliko je tekućine potrebno nije jednako za svakoga i ovisi, među ostalim, o tjelesnoj aktivnosti, temperaturi i zdravstvenom stanju. Opća preporuka je šest do osam čaša tekućine dnevno, a potrebe mogu biti veće u toplim uvjetima ili tijekom fizičke aktivnosti.

Koju hranu ograničiti?

Ne postoji univerzalni popis hrane koja je „zabranjena“ kod hemoroida. Ipak, ako su tegobe povezane sa zatvorom, ima smisla ograničiti namirnice koje sadrže malo ili nimalo vlakana, osobito ako zauzimaju velik dio jelovnika. Među takvim namirnicama je, primjerice, sir, čips, brza hrana, sladoled, meso te različite visoko prerađene i gotove proizvode. Posebno vrijedi pripaziti na bijeli kruh, peciva i tjesteninu od bijelog brašna, prerađeno meso, prženu hranu i jako slane namirnice. Riječ je uglavnom o hrani siromašnoj vlaknima, dok slana hrana može pridonijeti nadutosti. Problem nije nužno u jednoj porciji, nego u tome što takva hrana može istisnuti iz prehrane povrće, voće, mahunarke i cjelovite žitarice.

Ako primijetite da vam određena hrana osobno pogoršava probavne tegobe, vrijedi je privremeno smanjiti i pratiti reakciju organizma. Prehrana ipak treba ostati raznolika i nutritivno uravnotežena.

Nije važna samo hrana – važan je i odlazak na toalet

Čak ni kvalitetna prehrana neće puno pomoći ako je svakodnevna navika napinjati se na toaletu. Kod hemoroida je važno ne ignorirati potrebu za pražnjenjem crijeva i ne sjediti dugo na zahodu. Dugotrajno sjedenje i napinjanje mogu dodatno povećati pritisak u području hemoroida.

Pomaže i redovita tjelesna aktivnost jer kretanje može pridonijeti urednijem radu crijeva. Ako je zatvor uporan unatoč promjenama prehrane, liječnik ili ljekarnik može preporučiti odgovarajući dodatak vlaknima, poput psilijuma, odnosno ljuskica biljke indijski trputac.

Kada je vrijeme za savjet liječnika?

Prehrana može ublažiti tegobe i pomoći u prevenciji, ali ne treba svako krvarenje iz završnog dijela probavnog sustava automatski pripisati hemoroidima. Krv u stolici ili na toaletnom papiru može imati i druge uzroke. Preporučuje se liječnička procjenu kod rektalnog krvarenja, a posebno je važno potražiti pomoć ako se pojave jaka bol, obilnije krvarenje, bolovi u trbuhu, proljev ili povišena temperatura.

Ako se simptomi ne poboljšaju nakon otprilike tjedan dana kućnih mjera, također je vrijeme za razgovor s liječnikom.

Zanimljivosti i savjeti

Čest i neugodan problem generacije koja previše sjedi: hemoroidi i kako ih ublažiti

Hemoroidi su vaskularno vezivne strukture u analnome kanalu koje pomažu kontroli pražnjenja crijeva, i zajedno s unutarnjim sfinkterom, imaju...

Korak po korak do urednije probave

Kod hemoroida cilj prehrane nije stroga dijeta, nego mekša stolica i lakše pražnjenje crijeva. Više povrća, voća, mahunarki i cjelovitih žitarica, dovoljno tekućine i postupno povećavanje količine vlakana mogu biti dobar početak. Jednako je važno ne napinjati se, ne odgađati odlazak na toalet i ostati tjelesno aktivan.

Izvori: Healthline, NHS, National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases (NIDDK), Guy’s and St Thomas’ NHS Foundation Trust

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI