Zdrava prehrana - 11. listopada 2017.
AUTOR ČLANKA - Ivan Sović

Patlidžani – vrijedna namirnica mediterana i bliskog istoka

Samostalno ili kao dio popularnog ajvara ili bliskoistočnog baba ganousha, patlidžan svojom teksturom i okusom odlično prija uz brojna druga jela i namirnice

Patliđani blagotvorno utječu na zdravlje

Isprva patlidžani nisu bili pretjerano cijenjeni zbog gorkog okusa, a nakon razvoja novih vrsta zauzeli su istaknuto mjesto u mediteranskoj prehrani. Istraživanja ovih ljubičastih plodova uglavnom su usmjerena na sastojak nasunin, koji ima antioksidativni potencijal i pospješuje izlučivanje viška željeza iz organizma.

Patlidžani potječu iz Indije, gdje su rasli u divljini, a uzgoj je počeo u Kini u 5. stoljeću prije Krista. Iz Kine se uzgoj proširio u Afriku te preko Italije u Europu. Na američki kontinent donijeli su ih kolonizatori. Isprva patlidžani nisu bili pretjerano cijenjeni zbog gorkog okusa, a nakon razvoja novih vrsta zauzeli su istaknuto mjesto u mediteranskoj prehrani. U mnogim receptima patlidžani se koriste kao dopunska namirnica jer upotpunjuju namirnice izraženijeg okusa. Imaju sjajnu, tamnoljubičastu koru, a meso je krem-boje i spužvaste strukture. 

Isprva patlidžani nisu bili pretjerano cijenjeni zbog gorkog okusa, a nakon razvoja novih vrsta zauzeli su istaknuto mjesto u mediteranskoj prehrani

Poznati su po ljepoti, jedinstvenom okusu i strukturi. Najveći svjetski proizvođači patlidžana danas su Italija, Turska i Egipat. Iako su dostupni tijekom cijele godine, vrhunac sezone patlidžana je od kolovoza do listopada.

Nutritivno bogatstvo i djelovanje na zdravlje

Nutritivno je vrlo bogata namirnica, a osim vitamina i minerala, ima visok udio fitotvari, od kojih mnoge imaju antioksidativna svojstva. Najpoznatije su fenolne komponente poput kafeinske kiseline, klorogene kiseline i flavonoidi poput nasunina.

Istraživanja se uglavnom bave nasuninom koji ima antioksidativni potencijal i dokazano  štiti stijenku stanične membrane. Nasunin pospješuje izlučivanje viška željeza iz organizma, čime umanjuje njegovo oksidativno djelovanje. Višak željeza može se javiti kod žena u menopauzi kada izostaje menstruacija, a povezuje se s povećanim rizikom nastanka kardiovaskularnih bolesti.

Klorogena kiselina, prisutna u patlidžanima, posjeduje antimikrobna i antivirusna svojstva. Od desetak fenolnih komponenti prisutnih u patlidžanima, čija razina varira ovisno o sorti, najzastupljenija je upravo klorogena kiselina. Uz nutritivni potencijal, fenolne komponente patlidžanu daju gorkast okus.

Od ostalih nutrijenata patlidžan se može pohvaliti visokim udjelom vitamina B1 (tiamin) koji osnažuje imunosni sustav, vitamina B6, nijacina (B3) i folata (B9) koji sudjeluju u metabolizmu aminokiselina, prijenosu energije i pridonose zdravlju živčanog sustava. Prisutan je i vitamin K koji ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi i održavanju čvrstoće kostiju. 

Novija istraživanja na životinjama povezuju sok patlidžana i sastav njegovih fitotvari sa smanjenjem kolesterola

Od minerala su najzastupljeniji bakar, koji je bitan u transportu kisika, te mangan (antioksidans) i kalij s važnom ulogom u funkcioniranju živčanog sustava i održavanju osmotske ravnoteže između stanične i izvanstanične tekućine.

Novija istraživanja na životinjama povezuju sok patlidžana i sastav njegovih fitotvari sa smanjenjem kolesterola kod miševa, što je rezultiralo boljim protokom krvi kroz žile. Za sada su ta istraživanja u početnoj fazi pa ne možemo izvući konačan zaključak o utjecaju na zdravlje čovjeka. 

Uz navedeno, patlidžan je i odličan izvor dijetalnih vlakana. Zbog toga povoljno djeluje na rad i zdravlje probavnog sustava i peristaltiku crijeva. Svatko bi se trebao potruditi i uvrstiti u svoj jelovnik ovu nutritivno vrlo vrijednu namirnicu, a kako ima malu kalorijsku vrijednost, vjerojatnost prekomjernog unosa energije je vrlo malena. 

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama