Ljekovito bilje - 13. travnja 2018.
AUTOR ČLANKA - Goran Slivšek

Upoznajte i kušajte biljku iznimnih ljekovitih svojstava: čudesna aronija

Biljka iznimnih ljekovitih svojstava, koju odavno koriste starosjedioci istočne Sjeverne Amerike, do danas je stekla svjetsku slavu

Aronija

Europa je aroniju upoznala tek u 18. stoljeću, i to kao krajobrazni grm, i ne sluteći kakvo on blago skriva.

Ova biljka potječe s područja današnje istočne Sjeverne Amerike, gdje su je tamošnji starosjedioci koristili za liječenje brojnih zdravstvenih tegoba, ponajviše prehlade i vrućice. Postoje dvije vrste aronije – crna i crvena, a smatra se da je ljubičasta njihova mješanka. One se međusobno najviše razlikuju po boji, a manje po sastavu.

U Europi se u 20. stoljeću počela više uzgajati kao voće, a danas su zasadi aronije rasprostranjeni širom svijeta zbog njezinih brojnih blagodatnih učinaka na zdravlje. S obzirom na to da ovo bobičasto voće može uspijevati u surovim uvjetima kao što su temperatura niža od čak -35 °C te kisela, osiromašena ili vlažna tla, pogodno je za uzgoj u opustošenim dijelovima svijeta.

Od soka do vina

Zanimljiva je činjenica da ona nema prirodnih neprijatelja pa je stoga pri uzgoju nije potrebno podvrgavati različitim spojevima za zaštitu, što je čini prikladnom za prirodni uzgoj. Najčešće se koristi za proizvodnju ukusnog soka, namaza, kolača, umaka, voćnog jogurta ili pak vrsnog vina.

Dobar je izvor vitamina C, K, A i E te kalija, fosfora, kalcija, magnezija i cinka. Kako je predmet mnogih istraživanja jer obiluje brojnim biološki djelotvornim biljnim tvarima koje posjeduju blagodatne učinke na zdravlje, nerijetko se naziva i čudotvornom bobicom. Aronija sadrži brojne spojeve koji djeluju kao jaki antioksidansi te posjeduje iznimno snažnu sposobnost osujećivanja slobodnih radikala, jaču nego bilo koje drugo bobičasto voće. Za njezin trpki i opori okus najzaslužniji su brojni procijanidini, odnosno tanini.

Zanimljiva je činjenica da aronija nema prirodnih neprijatelja pa je stoga pri uzgoju nije potrebno podvrgavati različitim spojevima za zaštitu, što je čini prikladnom za prirodni uzgoj

Blagodati za zdravlje

  • U istraživanjima je utvrđeno da aronija ima zaštitni učinak na zdravlje srca i krvnih žila, da pridonosi sniženju neželjenih masnoća u krvi te sprečava nakupljanje pločastih krvnih stanica na stijenkama krvnih žila.
  • Zbog velike količine antocijanina ima sposobnost vezanja štetnih kovina poput olova i kadmija u jetrima i bubrezima, ali posjeduje i snažan protuupalni učinak.
  • Budući da aronija obiluje antocijaninima, pridonosi sprečavanju oštećenja deoksiribonukleinske kiseline (DNK), odnosno usporavanju starenja.
  • Upravo su antocijanini najzaslužniji za njezin protuvirusni učinak, posebice na virus gripe A. Spomenimo i protubakterijsko djelovanje, naročito na bakteriju Escherichiju coli te rodove Staphylococcus i Salmonella. I njezino lišće obiluje antocijaninima čiji se udio povećava starenjem, a može poslužiti za spravljanje čaja.

Blagotvornih učinaka na zdravlje je doista mnogo i teško ih je sve nabrojiti – pridonosi boljem funkcioniranju živčanog sustava, usporava razvoj određenih zloćudnih oboljenja dojke i debelog crijeva, blagodatno djeluje i kod oštećenja želučane i crijevne sluznice, posebice kod čireva, potiče mokrenje, koči nastanak iznimno štetnih spojeva kao što su N-nitrozamini, a koji su povezani s nastankom brojnih zloćudnih oboljenja te pridonosi gubitku tjelesne mase. Budući da sadrži pektin, odličan je izvor prehrambenih vlakana koja su potrebna za dobro zdravlje probavnog sustava i sniženje razine grožđanog šećera u krvi.

Osvježavajuća voćna voda

Ovo bobičasto voće izvrsno će poslužiti i u prirodnom bojenju hrane, pri čemu boja ovisi o pH okoline (pH oko 3 – ružičasto-crvena boja, pH oko 5 – žarko crveno-ljubičasta boja te pH oko 7 – plava boja). Da bi se očuvale sve biološki djelotvorne biljne tvari u aroniji, osobito antocijanini, ne preporučuje se njezina dulja izloženost temperaturama iznad 60 Celzijevih stupnjeva. Dodavanjem vitamina C (sok limuna, limete, naranče…) aroniji, postiže se veća postojanost biološki djelotvornih biljnih tvari, posebice antocijanina.

Od svježe i/ili osušene aronije te uz dodatak limuna može se napraviti voćna voda (engl. Infused Water) koja sadrži čak oko deset puta više antocijanina nego njezine prerađevine, a koju se preporučuje piti tijekom tjelovježbe kad se u tijelu prirodno javlja oksidacijski stres.

Iako sjemenke ove biljke, kao i većine drugih iz obitelji ruža, sadrže cijanogeni glikozid amigdalin koji tijekom probavljanja oslobađa otrovni cijanovodik, u dosadašnjim je istraživanjima utvrđeno da pri uzimanju većih količina aronije ne postoji opasnost od trovanja, odnosno neželjenog djelovanja. Osim toga, potvrđeno je i da se brojni blagodatni učinci aronije postižu već dnevnim količinama od 300 ml njezina soka. U 100 grama aronije sadržano je čak oko 162 kcal, oko 3 grama bjelančevina te čak oko 20 grama prehrambenih vlakana.

>> Za više zdravih savjeta kliknite i pretražite Zdravlje od A do Ž <<

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama