Mogu li probiotici popraviti naše raspoloženje?

Istraživanja pokazuju da su crijeva i mozak povezani, u partnerstvu su koje se naziva „osovina crijeva i mozga“. Povezani su putem biokemijske signalizacije između živčanog sustava u probavnom traktu, koji se naziva crijevni živčani sustav i središnjeg živčanog sustava, koji uključuje mozak. Primarna informacijska veza između mozga i crijeva je nervus vagus, najduži živac u tijelu.

Crijeva se nazivaju „drugim mozgom“ jer proizvode mnoge iste neurotransmitere kao i mozak, poput serotonina, dopamina i gama-aminomaslačne kiseline, a svi oni igraju ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja. Zapravo, procjenjuje se da se 90% serotonina stvara u probavnom traktu.

Kako se odvija komunikacija mozga i crijeva

Dakle, vrijedi li da ono što utječe na crijeva, često utječe na mozak i obrnuto? Kada vaš mozak osjeti nevolju, on šalje signale upozorenja crijevima, zbog čega stresni događaji mogu uzrokovati probavne probleme. S druge strane, gastrointestinalni problemi poput sindroma iritabilnog crijeva, Crohnove bolesti ili kroničnog zatvora, mogu izazvati tjeskobu ili depresiju.

Osovina mozak-crijeva funkcionira i na druge načine. Na primjer, vaša crijeva pomažu regulirati apetit govoreći mozgu kada je vrijeme da prestane jesti. Otprilike 20 minuta nakon što jedete, crijevni mikrobi proizvode proteine koji mogu potisnuti apetit, što se podudara s vremenom koje je ljudima često potrebno da počnu osjećati sitost.

Uloga probiotika

Kako bi se probiotici mogli uklopiti u osovinu crijeva i mozga? Neka su istraživanja otkrila da probiotici mogu poboljšati raspoloženje i kognitivne funkcije te smanjiti stres i tjeskobu.

Na primjer, studija koju je objavio stručni časopis Frontiers in Aging Neuroscience otkrila je da su pacijenti s Alzheimerovom bolešću koji su 12 tjedana pili mlijeko napravljeno s četiri vrste probiotičkih bakterija postigli bolje rezultate na testu za mjerenje kognitivnog oštećenja u usporedbi s onima koji su pili obično mlijeko.

I mala studija objavljena u časopisu Gastroenterology otkrila je da su žene koje su jele jogurt s mješavinom probiotika dva puta dnevno tijekom četiri tjedna bile smirenije kada su bile izložene slikama ljutitih i uplašenih lica u usporedbi s kontrolnom skupinom. MRI je također otkrio da je skupina koja je konzumirala jogurt imala nižu aktivnost u insuli, području mozga koje obrađuje unutarnje tjelesne senzacije, poput onih koje proizlaze iz crijeva.

Zaključno

Dakle, još uvijek nema konačnog odgovora na pitanje hoće li vam uzimanje probiotika na dnevnoj bazi doista popraviti raspoloženje, a nipošto se ne preporučuje koristiti probiotike kao zamjenu za bilo koje propisane lijekove za poboljšanje raspoloženja.

Ali ako vam uzimanje jednog probiotika dnevno tijekom mjesec dana barem pomogne u ublažavanju problema s crijevima, već samo zbog toga biste se mogli osjećati malo sretnijim.

Ako probiotik koji ste probali nema nikakvog učinka, možda nije pravi za vas. Možda bi vrijedilo pokušati prijeći na drugu vrstu, stoga pitajte vašeg ljekarnika za savjet, sigurno vam može pomoći u izboru.

Korišteni izvori: Harvard Health Publishing, Johns Hopkins Institute