Mogu li probiotici pomoći u jačanju imuniteta?

Budući da je zdravlje na prvom mjestu, postavljaju se brojna pitanja o tome što možemo učiniti da održimo dobro zdravlje i podržimo imunosni sustav. Održavanje zdravog imunosnog sustava omogućuje obrambenom sustavu tijela da se bori protiv patogena poput virusa i bakterija. Istodobno, na imunološki odgovor negativno utječu starenje, razna zdravstvena stanja, pretilost i stres.

Mikrobiota i infekcije gornjih dišnih puteva

Virusi poput gripe mogu uzrokovati ozbiljne infekcije gornjih dišnih putova. Međutim, studije pokazuju da korisne promjene u crijevnoj mikrobioti mogu smanjiti njihove komplikacije i intenzitet, te ozbiljnost i trajanje simptoma.

Postoji opći konsenzus da konzumacija probiotika podržava imunološku funkciju podešavanjem mikrobne ravnoteže ili interakcijom s imunosnim sustavom domaćina. Učinci mogu uključivati ​​povećanje broja i aktivnosti imunoloških stanica kao što su leukociti, neutrofili i prirodne stanice ubojice. Znanstvenici su primijetili da probiotici i sinbiotici imaju potencijal poboljšati imunološki odgovor. Primijetili su i da je „među raznim potencijalnim kandidatima, uporaba probiotika jedan od mogućih načina za sprječavanje infekcije virusom influence“.

Nadalje, kratkolančane masne kiseline i drugi spojevi proizvedeni probioticima i stimulirani prebioticima također imaju pozitivan učinak na imunosni sustav. Općenito, postojani dokazi sugeriraju da konzumacija probiotika može smanjiti učestalost ili težinu uobičajenih infekcija, uključujući akutne respiratorne infekcije.

Probiotici: dokazi o učinku na infekcije

Studije pokazuju da određene bakterije mliječne kiseline, sojevi Lactobacillus i Bifidobacterium, mogu pomoći imunosnom sustavu proizvodnjom ili poticanjem korisnih spojeva. Međutim, to je ograničeno na određene probiotske sojeve koji mogu podržati imunosni sustav.

Provedeno je nekoliko velikih kliničkih ispitivanja s odabranim sojevima probiotika i sinbiotika (kombinacija probiotika i prebiotika) kako bi se procijenila njihova sposobnost smanjenja infekcija gornjih dišnih putova, gripe i infekcije rinovirusom (obične prehlade).

Pokazalo se da fermentirani mliječni proizvod koji sadrži soj L. casei modulira imunosni sustav, poboljšava odgovor protutijela na cijepljenje protiv gripe i povećava stopu seroprotekcije i serokonverzije. U drugoj studiji, svakodnevna konzumacija istog fermentiranog mliječnog proizvoda koji sadrži soj L. casei mogla bi smanjiti rizik od uobičajenih infekcija, uključujući respiratorne i gastrointestinalne uobičajene zarazne bolesti.

Studija s L. plantarum i L. paracasei zaključila je da utječu na smanjenu učestalost prehlade, manje dana sa simptomima prehlade i manje izražene simptome.

Studija s drugim sojem L. plantarum koji se je primjenjivao tijekom tri mjeseca, otkrila je smanjenu učestalost infekcija gornjih dišnih putova nakon jednog i dva mjeseca primjene te smanjenje nazalnih simptoma nakon tri mjeseca.

Istraživanje grupe koja je konzumirala L. gasseri u jogurtu pokazalo je bolji imunološki odgovor i aktivnost antitijela kao odgovor na cjepivo protiv gripe.

Studija na osobama koje su konzumirale kombinaciju L. gasseri, B. longum i B. bifidum zaključila je da se ozbiljnost i trajanje infekcija gornjih dišnih putova mogu smanjiti, ali nije bilo promjene u vjerojatnosti infekcije.

Višegodišnje ispitivanje nekoliko skupina koje su uzimale kombinaciju probiotika (L. plantarum, L. rhamnosus, B. lactis) s prebioticima ili fruktooligosaharidima (FOS) ili galaktooligosaharidima (GOS), također je pokazalo smanjenu učestalost, ozbiljnost i trajanje infekcija gornjih dišnih putova.

Studija na djeci pokazala je da L. rhamnosus u jogurtu ima manju incidenciju infekcija gornjih dišnih putova, faringitisa i tonzilitisa, dok in vivo modeli podupiru ideju da probiotik potiče imunosni sustav da se brani od infekcija.

Studija sa sojem L. casei također je modulirala sistemski i imunološki odgovor gornjih dišnih putova u maratonaca, smanjila učestalost i trajanje infekcija gornjih dišnih putova u zdravih djelatnika u uredima srednje dobi, starije djece u vrtićima i sportaša.

Konačno, još jedna studija je pokazala da su djeca koja su konzumirala B. lactis i L. acidophilus imala manje teške i kraće trajanje simptoma sličnih prehladi i gripi, uključujući kašalj, groznicu i curenje iz nosa.

Zaključci

Iako je teško ekstrapolirati (zaključivati o neutvrđenim podacima i odnosima među njima na osnovi postojećih podataka) rezultate studija s različitim sojevima i različitim vrstama respiratornih infekcija, zajedno, ovi rezultati ukazuju na podršku imunosnom sustavu korištenjem odabranih sojeva probiotika, određenih prebiotika i specifičnih kombinacija sinbiotika.

U određenim slučajevima, oni potencijalno mogu smanjiti učestalost, težinu i trajanje nekih virusnih infekcija gornjih dišnih putova. Ovi se rezultati ne mogu ekstrapolirati na druge populacije kao što su osobe s oslabljenim imunitetom. Na kraju, iako bi moglo biti primamljivo promatrati ove rezultate u svjetlu nedavne epidemije COVID-19, treba naglasiti da je malo studija na tom području.

Korišten izvor: https://internationalprobiotics.org/home/immune/