Kalcij i vitamin D nisu dovoljni? Što još utječe na zdravlje kostiju nakon 50. godine

Premda ga rijetko primjećujemo dok sve funkcionira kako treba, s godinama mu je potrebna sve veća pažnja. Osobito nakon 50. godine, kada se promjene u organizmu ubrzavaju, a kosti postupno mogu gubiti svoju čvrstoću.

Kalcij i vitamin D već su dobro poznati saveznici snažnih kostiju, no njihova je uloga tek dio šire slike. Na zdravlje kostura utječu i prehrana, mišićna snaga, hormoni, tjelesna aktivnost, svakodnevne navike, ali i određene bolesti i lijekovi. Povodom Svjetskog dana osteoporoze, koji se obilježava 20. listopada, otkrivamo što se krije iza čvrstoće naših kostiju i koje navike mogu pomoći da nas što dulje pouzdano nose kroz život.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Kosti se mijenjaju i kada to ne osjećamo

Naše kosti nisu konstrukcija koja jednom izgrađena ostaje nepromijenjena. Naprotiv, riječ je o živom tkivu koje se neprestano obnavlja: stare se koštane strukture razgrađuju, a nove nastaju kako bi ih zamijenile. U mlađoj dobi taj proces uglavnom ide u prilog izgradnji i očuvanju koštane mase. S vremenom se, međutim, ravnoteža postupno mijenja pa razgradnja može početi nadmašivati obnovu.

Kod žena se taj proces osobito ubrzava tijekom menopauze. Smanjenje razine estrogena, hormona koji pomaže očuvati koštanu masu, može dovesti do bržeg gubitka koštanog tkiva. Muškarci također prolaze kroz promjene povezane sa starenjem, premda se kod njih gubitak koštane mase obično odvija sporije.

Kada kosti izgube toliko gustoće i čvrstoće da postanu podložnije prijelomima, govorimo o osteoporozi. Njezina je nezgodna osobina to što se često razvija bez boli i upozoravajućih simptoma. Prvi znak bolesti zato ponekad bude prijelom nakon pada ili čak manjeg opterećenja koje ranije ne bi izazvalo ozbiljniju ozljedu.

Kalcij gradi, ali proteini daju važnu potporu

Kada se spomenu zdrave kosti, većina će najprije pomisliti na čašu mlijeka, jogurt ili dodatak kalcija. I to s razlogom: kalcij je ključan mineral za izgradnju i održavanje koštanog tkiva. Vitamin D pomaže njegovoj apsorpciji u crijevima i omogućuje organizmu da ga učinkovitije iskoristi. Ipak, kostima je za očuvanje njihove strukture potrebna i šira prehrambena podrška.

Važnu ulogu imaju proteini, odnosno bjelančevine, koji sudjeluju u izgradnji koštane strukture i održavanju mišićne mase. A upravo su mišići važni saveznici kostiju: podupiru tijelo, olakšavaju kretanje i pomažu održati ravnotežu. Kada s godinama oslabe, povećava se rizik od padova, a time i mogućnost prijeloma.

Svaki korak šalje kostima važan signal

Kosti vole kretanje. Kada hodamo, penjemo se stubama ili podižemo utege, na njih djeluju sile koje potiču prilagodbu koštanog tkiva. Upravo je zato tjelesna aktivnost važna i za očuvanje čvrstoće kostiju.

Hodanje, ples, planinarenje i druge aktivnosti u kojima nosimo vlastitu težinu mogu biti dobar dio svakodnevne rutine. Vježbe snage dodatno pomažu očuvati mišiće, dok vježbe ravnoteže poboljšavaju stabilnost i mogu smanjiti vjerojatnost pada.

Ne treba odmah zamišljati naporne treninge ni zahtjevne sportske pothvate. Redovita šetnja, nekoliko jednostavnih vježbi i postupno povećavanje aktivnosti mogu biti dobar početak za osobu koja se dugo nije bavila vježbanjem. Važniji od povremenog velikog napora kontinuitet je koji se može uklopiti u svakodnevni život.

Ipak, kod osoba kojima je već dijagnosticirana osteoporoza izbor vježbi treba prilagoditi stanju kostiju te zatražiti savjet liječnika ili fizioterapeuta.

Kada zdravlje kostiju ovisi i o drugim čimbenicima

Ponekad ni uravnotežena prehrana ni redovito kretanje nisu dovoljni da bi se rizik od osteoporoze sveo na minimum. Važnu ulogu imaju nasljedni čimbenici, prethodni prijelomi, hormonske promjene i određene kronične bolesti.

Reumatoidni artritis i neke bolesti probavnog sustava, primjerice, mogu povećati rizik od gubitka koštane mase. Pojedini lijekovi također utječu na kosti, osobito kortikosteroidi ako se primjenjuju dugotrajno. Budući da se koriste za liječenje različitih upalnih i autoimunih bolesti, njihovu korist i moguće rizike potrebno je procjenjivati u kontekstu cjelokupnog zdravstvenog stanja.

Ako imate kroničnu bolest, uzimate određene lijekove dulje vrijeme ili u obitelji postoji povijest osteoporoze i prijeloma kuka, razgovarajte s liječnikom o svojem riziku. Nemojte samoinicijativno prekidati terapiju, čak ni ako sumnjate da utječe na koštano zdravlje. Liječnik može procijeniti postoje li sigurnije mogućnosti, potreba za dodatnim praćenjem ili uvođenjem odgovarajuće zaštite kostiju.

Kada je vrijeme za provjeru gustoće kostiju?

Budući da osteoporoza može dugo ostati neprimjetna, važno je znati kada je potrebna detaljnija procjena. Jedna od najčešće korištenih metoda jest denzitometrija, odnosno DXA, pretraga kojom se mjeri mineralna gustoća kostiju. Njezin se nalaz tumači zajedno s dobi, prethodnim prijelomima, obiteljskom poviješću, lijekovima i drugim čimbenicima rizika.

Sama činjenica da je netko navršio 50 godina ne znači da mora odmah obaviti pretragu. Međutim, osobe s povećanim rizikom trebale bi s liječnikom razgovarati o tome kada je opravdana. Prijelom nakon manjeg pada ili naizgled bezazlene ozljede posebno je važan razlog za provjeru zdravlja kostiju.

Kosti i zglobovi

Osteoporoza: Uzroci, simptomi i liječenje

Snažne kosti za život u kojem želimo ostati aktivni

Uravnotežena prehrana s dovoljno proteina, kalcija i vitamina D, redovita tjelesna aktivnost, izbjegavanje pušenja i prekomjernog alkohola te sigurnije okruženje mogu pomoći u očuvanju čvrstoće kostiju. Onima kojima je rizik povećan pravodobna liječnička procjena može omogućiti da na vrijeme poduzmu dodatne korake, uključujući i liječenje kada je potrebno. Snaga kostiju gradi se godinama, a njezina je prava vrijednost u slobodi da se krećemo, ostanemo samostalni i nastavimo uživati u svemu što život čini bogatim.

Izvori: International Osteoporosis Foundation, National Institute on Aging, Cleveland Clinic

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI