Možemo li vjerovati pametnim vagama?

Vaga, barem ona na koju prvu pomislimo, mjeri samo trenutnu tjelesnu težinu, a trebali bismo znati i koja je naša idealna težina da bismo si postavili konkretan cilj. Stoga se preporučuje odrediti indeks tjelesne mase koji se izračunava prema formuli ITM=kg/m² tako da težinu (u kilogramima) podijelite s kvadratom visine (u metrima). 

No, ITM (eng. skračenica je BMI) ne pokazuje udio masnog tkiva u odnosu na mišićnu masu – a upravo to se smatra  ključnom odrednicom jesmo li u dobroj formi. ITM može biti veći u ljudi krupne građe, atletičara i bodybuildera, ali to ne znači da su oni debeli već da imaju povećanu mišićnu masu. S druge strane, osobe kojima se s godinama smanjila mišićna masa, mogu biti pretile i s manjim ITM rezultatom.

Obično vaganje nije dovoljno

Slično je i s vaganjem –  stokilaš može biti krupan sportaš s puno mišića, a malo tjelesne masnoće. A mršava osoba koja se nezdravo hrani i ne vježba, može imati metabolički pretilu normalnu težinu što znači da u tijelu ima previše masti, a premalo mišićne mase.

Dok nastojimo stesati figuru vježbanjem i pritom se svakodnevno važemo, često broj kilograma ostane isti i nakon duljeg perioda redovitih treninga, što može biti frustrirajuće. No, ima razloga za optimizam –  vjerojatnije je, da nam je naizgled ista tjelesna masa ipak bitno drukčija jer sada tijelo ima više mišića, a manje masti u odnosu na prije.

Dok nastojimo stesati figuru vježbanjem i pritom se svakodnevno važemo, često broj kilograma ostane isti i nakon duljeg perioda redovitih treninga, što može biti frustrirajuće

Mjerenje sastava tijela

Dakle, kad nastojimo poboljšati tjelesnu formu, trebamo se ponajprije „presložiti“ iznutra. S tim ciljem su osmišljene dijagnostičke vage koje, osim uobičajenog mjerenja tjelesne težine, izračunavaju indeks tjelesne mase te postotak masnog i mišićnog tkiva, kao i udio vode u tijelu. Također  mjere koliko je u masnom tkivu bitnih masnoća (potrebnih za život) i onih nebitnih (takozvana rezervna mast koja se može prekomjerno nataložiti), a određuju i postotak koštane mase.

Izračunavaju i bazalni metabolizam (minimalnu dnevnu količinu energije koja je tijelu potrebna u mirovanju) te aktivni metabolizam (količinu energije koja nam je potrebna kad smo fizički aktivni) čime se određuje preporučeni dnevni unos kalorija.

Bioelektrični otpor

Dijagnostičke vage temelje se na metodi bioelektričnog otpora. Putem elektroda koje se dodiruju dlanovima i(li) stopalima, propuštaju kroz tijelo vrlo slabu električnu struju koju čovjek ne osjeća. Budući da različita tkiva imaju različitu električnu provodljivost, uređaj „prepoznaje“ njihov udio u tijelu. Neke dijagnostičke vage mogu se i putem aplikacija povezati s mobitelom.

Dijagnostičke vage temelje se na metodi bioelektričnog otpora. Putem elektroda koje se dodiruju dlanovima i(li) stopalima, propuštaju kroz tijelo vrlo slabu električnu struju koju čovjek ne osjeća

Za i protiv pametne vage

Mišljenja o dijagnostičkim vagama su vrlo podijeljena – neki stručnjaci preporučuju ih kao dobrodošlu pomoć u praćenju tjelesnih promjena, a drugi smatraju da nisu pouzdane.

Uređaji se moraju koristiti točno prema uputama, no ipak ne mogu biti zamjena za savjetovanje s liječnicima, ljekarnicima, nutricionistima i kineziolozima. Najpouzdanija provjera vašeg organizma „iznutra“ su medicinske pretrage, počevši od toga da redovito kontrolirate tlak, šećer i masnoće u krvi.