Logopedija - 11. listopada 2017.
AUTOR ČLANKA - Mr. sc. Nataša Šunić Vargec, prof. logoped, Terapija glasa i govora Logoped

THNX što čitate tekst, ali PLS poradite i na govoru! LOL :)

Prevelika upotreba i oslanjanje samo na komuniciranje putem poruka nepovoljno se odražava na govorno-jezični razvoj kod djece

Komunikacija putem poruka utječe na govor

U posljednjih nekoliko godina svi smo suočeni s napretkom digitalnog doba, no koliko nam olakšava situacije, toliko utječe na djecu te njihovu komunikaciju. Mnogi roditelji brinu se što djeca umjesto da međusobno razgovaraju, komunikaciju sa svojim prijateljima uvelike održavaju putem SMS poruka.

Komunikacijom putem poruka gube se socijalne vještine te postaje upitno i jezično izražavanje djece. Jezična komponenta kod djece svodi se na jednostavne naloge, upotrebu i što kraću konverzaciju, što se tiče ekspresivnog dijela komunikacije. Bitna je i komponenta neverbalne komunikacije koja izostaje u ovakim situacijama. Komunikacija između dviju ili više osoba svodi se ne samo na verbalnu ekspresiju, nego i na mnoge neverbalne komponente koje nam pomažu upoznati nekoga. Zato ako se komunikacija odvija samo na razini SMS-a prilikom interakcije s prijateljima, naravno da djeca gube nešto od socijalnih vještina.

Bitna je i komponenta neverbalne komunikacije koja izostaje u ovakim situacijama

Socijalne vještine – što je to?

Mnogi stručnjaci socijalne vještine opisuju kao sposobnosti koje su nužne za uspješno međuljudsko funkcioniranje, tj. snalaženje u društvu. Socijalne vještine uključuju verbalna i neverbalna ponašanja koja su društveno prihvaćena, te izazivaju pozitivne reakcije drugih ljudi, kaže dr.sc. Betty Osman.
Drugi stručnjak dr.sc. Michele Novatni kaže da su socijalne vještine sve ono što bi se trebalo govoriti i raditi u interakciji s ljudima. To su svojevrsne sposobnosti koje omogućavaju osobi da na zadovoljavajući način ispunjava društvena očekivanja.

Postoje tri elementa socijalne interakcije u procjeni socijalnih vještina:

  1. društveni input – primjećivanje i razumijevanje tuđeg govora, govora tijela, kontakta očima i kulturom određenog načina ponašanja.
  2. unutarnje obrađivanje podataka – odgonetavanje onoga što nam drugi žele reći kao i prepoznavanje i izlaženje na kraj s vlastitim emocijama i reakcijama.
  3. društveni output – kako osoba komunicira s drugima i reagira na njih kroz govor, izraze lica i govor tijela.

Sada kad smo došli do srži problematike, možemo povezati što se događa kada djeca/mladi više komuniciraju SMS-om nego verbalnom interakcijom sa svojom ekspresivnošću.

Tekstiranje vs. druženje

Ako djeca/mladi komuniciraju putem SMS-a, izostaje društveni input, unutarnje obrađivanje podataka i društveni output. Kada govorimo o društvenom inputu, tada govorimo o mogućnosti čitanja socijalnih znakova. Socijalne interakcije zahtijevaju da dijete odgonetne ili ”pročita” što mu drugi žele priopćiti.

Kada dijete komunicira putem SMS-a, elektroničke pošte ili neke društvene mreže, tada ono ne može shvatiti ili može čak i pogrešno protumačiti riječi, raspoloženje ili namjere druge osobe

S druge strane, što je s unutarnjim obrađivanjem podataka? Nakon što se ”pročitaju” socijalni znakovi druge osobe, dijete mora dalje obraditi informaciju, izvući značenje i odlučiti kako najbolje odgovoriti. Dr.sc. Thomas Brown naziva tu vještinu emocionalnom inteligencijom koja je, kako on objašnjava, ”oblik socijalne inteligencije koja uključuje sposobnost opažanja vlastitih i tuđih emocija, razlikovanje emocija i iskorištavanje tih informacija da u skladu s njima oblikuje vlastita mišljenja i djelovanje.”

Kada dijete komunicira putem SMS-a, elektroničke pošte ili neke društvene mreže, tada ono ne može shvatiti ili može čak i pogrešno protumačiti riječi, raspoloženje ili namjere druge osobe. To može dovesti do toga da stvori pogrešne zaključke i reagira na neprikladan način.

Kada govorimo o društvenom outputu, tada mislimo na radnje koje se zbivaju kada dijete odgonetne i usvoji socijalne znakove drugih ljudi, te tek tada odgovara.

Druga strana komunikacijskog doba

Naše je doba označeno kao komunikacijsko, a u tim komunikacijama govor zauzima središnje mjesto. Čovjek može komunicirati na različite načine, a govor je samo jedan od njih. Nitko ne osporava da komunikacija putem SMS-a nema nekih dobrih strana, no prevelika upotreba i oslanjanje samo na komuniciranje putem poruka odražava se na govorno-jezični razvoj kod djece. Poruke kojima djeca međusobno komuniciraju su vrlo kratke, većinom s nerazumljivim kraticama poput ”LOL”, ”FYI”, ”PLS”, ”THNX”…

Kada nastaju problemi?

Problemi nastaju kada dijete pokazuje introvertiranost i ne sudjeluje u drugim oblicima komunikacije s vršnjacima, prestane obavljati svoje zadatke, nema interesa i odbija se družiti s drugom djecom kroz izvanškolske aktivnosti. Vrlo je važno znati da je druženje i komuniciranje isključivo putem mobitela često zapravo znak nekih drugih problema koje ”muče” vaše dijete.

Djeca koja većinom komuniciraju putem poruka, nakon nekog vremena imaju siromašniji vokabular, rečenice su vrlo nerazumljive i ponekad dvosmislene (jer se ponašaju kao da komuniciraju porukama), semantika i sintaksa rečenica je vrlo loša i rečenice su većinom ili krnje ili vrlo agramatične. Odgovori vašeg djeteta postaju kratki iskazi, bez opisa što postaje vrlo opasno tlo za mogućnost prešućivanja nekih mogućih problema kroz koje prolaze u svojoj tada vrlo turbulentnoj dobi (pubertet).

Djeca koja većinom komuniciraju putem poruka, nakon nekog vremena imaju siromašniji vokabular, a rečenice su vrlo nerazumljive i ponekad dvosmislene

U školi se problematika manifestira kroz predmete kao što su hrvatski jezik (pisanje zadaćnica, lektira), priroda i povijest.

U ovakvim situacijama nije samo problem koji se manifestira kroz govor i jezik, nego i izostanak nekih neverbalnih elemenata kao što su izrazi lica, gestikulacija i mimika. Dijete se ”ponese” za takvom vrstom komunikacije i ”zaboravi” koristiti i druge svoje modalitete ponašanja.

Sve navedeno ne odnosi se samo na komuniciranje djece/mladih putem SMS-a, nego i drugih elektroničkih medija. Tu je također riječ o izmjenjivanju poruka, mail-ova, te što može nadasve biti vrlo opasno i nemogućnost 100 %-tnog znanja s kim se zapravo komunicira (nedostatak vizualnog kontakta).

Govor se uči i slušanjem i gledanjem

Kao što smo i prije napomenuli, govor je oblik ponašanja čovjeka, ponašanja koje svaki slušatelj može opažati, tj. slušati glasove, riječi i rečenice govora, vidjeti mimiku (pokrete lica) i pantomimiku (pokrete čitavog tijela) pri govoru, te shvaćati kontekst socijalnih situacija u kojima se govor odvija. Vrlo je važno naznačiti da sam govor ima dvije važne funkcije, komunikacijsku i semantičku. Kada govorom komuniciramo s drugim ljudima, tada govorimo o komunikacijskoj funkciji, ali to je moguće samo na temelju toga što drugi ljudi razumiju ono što kažemo, a mi istodobno razumijemo govor drugih.

Što se tiče druge funkcije govora ili semantičke funkcije, ona se odnosi na funkciju označavanja predmeta, pojava, događaja i odnosa materijalnog i psihičkog svijeta.

Iz svega navedenog možemo vidjeti koliko je važna verbalna komunikacija između djece/mladih i ne samo zbog njihova što urednijeg govorno-jezičnog razvoja, nego i zbog njihove zdrave interakcije i odnosa s drugom djecom/mladima.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama