Ova aktivnost troši kalorije, smanjuje stres, čuva zglobove i jača cijelo tijelo
Prvi dodir stopala s hladnom morskim plićakom ili skok u mirnu površinu bazena. Nekima je to omiljeni dio ljetnog jutra, drugima ritual nakon napornog radnog dana. Bez obzira plivate li u moru, jezeru ili bazenu, trenutak kada tijelo uroni u vodu donosi neobičan osjećaj lakoće. Pokreti postaju mekši, disanje se usporava, a misli se, barem nakratko, stišavaju.
Možda upravo zato plivanje već desetljećima nosi titulu jedne od najzdravijih rekreativnih aktivnosti. Istodobno jača srce, aktivira gotovo svaki mišić u tijelu, pomaže u potrošnji kalorija i pritom čuva zglobove od velikog opterećenja. A ono što posebno privlači mnoge jest činjenica da dobro djeluje i na tijelo i na um.
Plivanje je zdravo! Iskoristite vodu za ublažavanje bolova u leđima
More ili bazen? Tijelo ima koristi u oba slučaja
Mnogi će reći da je plivanje u moru poseban doživljaj. Slana voda, valovi, miris borova i pogled prema horizontu stvaraju osjećaj odmora čak i kada tijelo ozbiljno radi. S druge strane, bazeni omogućuju kontrolirane uvjete, pravilno mjerenje prijeđenih dionica i trening tijekom cijele godine.
Za organizam su obje opcije iznimno korisne. Zahvaljujući uzgonu vode, tijelo postaje „lakše“, pa se opterećenje na koljena, kukove i kralježnicu znatno smanjuje. Zato liječnici plivanje često preporučuju osobama koje imaju višak kilograma, bolove u zglobovima ili se vraćaju aktivnosti nakon ozljede.
U moru dodatni izazov predstavljaju valovi i morske struje koje uključuju stabilizacijske mišiće, dok bazen omogućuje ravnomjerniji trening i lakše usavršavanje tehnike.
Voda skriva trening koji troši stotine kalorija
Na prvi pogled plivanje djeluje mirno i gotovo bez napora. Međutim, ispod površine gotovo svaki mišić aktivno sudjeluje u pokretu.
Voda pruža otpor u svim smjerovima pa organizam mora uložiti više energije nego što mnogi očekuju. Upravo zato osoba prosječne tjelesne mase tijekom pola sata umjerenog plivanja može potrošiti između 200 i 350 kalorija, dok intenzivniji tempo tu brojku dodatno povećava.
Posebnost plivanja jest što se istodobno razvijaju snaga, izdržljivost i koordinacija, bez snažnih udaraca o podlogu koji su neizbježni kod trčanja ili sportova s mnogo skokova.
U vodi se ne opuštaju samo mišići
Postoji razlog zbog kojeg mnogi kažu da se nakon plivanja osjećaju kao da su „resetirali“ organizam. Bilo da se radi o mirnom plivanju uz obalu ili o dužinama u bazenu, ritmični pokreti i kontrolirano disanje djeluju gotovo meditativno.
Znanstvena istraživanja pokazuju da aerobna aktivnost potiče oslobađanje endorfina – prirodnih tvari koje popravljaju raspoloženje. Istodobno se može smanjiti razina kortizola, hormona povezanog sa stresom.
U moru dodatni učinak stvara i boravak u prirodi. Zvuk valova, morski zrak i pogled na otvoreno more kod mnogih pojačavaju osjećaj smirenosti i odmora.
Srce i pluća rade punom parom
Dok plivač polako reže površinu vode, srce ubrzano pumpa krv, a pluća usklađuju svaki udah i izdah s pokretima tijela. Upravo zato redovito plivanje poboljšava rad kardiovaskularnog sustava i povećava plućni kapacitet.
S vremenom srce postaje učinkovitije, organizam bolje iskorištava kisik, a svakodnevni napori postaju lakši. Stručnjaci preporučuju najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti tjedno, a plivanje je jedan od najugodnijih načina da se taj cilj ostvari.
Plivanje pomaže i kralježnici
Dugotrajno sjedenje, rad za računalom i manjak kretanja često ostavljaju posljedice na leđima i vratu. Upravo zato mnogi fizioterapeuti preporučuju plivanje kao jednu od aktivnosti koja može pomoći u održavanju pokretljivosti kralježnice i jačanju mišića koji je podupiru.
Dok tijelo pluta u vodi, kralježnica je rasterećena, a mišići trupa, leđa i ramena rade usklađeno kako bi održali pravilan položaj tijela. Redovitim plivanjem može se poboljšati držanje, povećati fleksibilnost i smanjiti osjećaj ukočenosti koji se često javlja nakon dugog sjedenja. Naravno, važno je plivati pravilnom tehnikom jer nepravilni pokreti, osobito kod prsnog stila, mogu dodatno opteretiti vrat i ramena.
Nekoliko jednostavnih pravila za sigurnije plivanje
Bez obzira birate li bazen ili more, stručnjaci savjetuju postupnost. Dovoljna su dva do tri treninga tjedno kako bi organizam počeo osjećati koristi.
Na moru treba biti oprezan zbog valova, morskih struja i visokih temperatura. Najbolje je plivati kada more nije uzburkano te izbjegavati ulazak u vodu odmah nakon obilnog obroka ili dugotrajnog izlaganja suncu.
U bazenu vrijedi obratiti pozornost na tehniku plivanja kako bi se izbjeglo nepotrebno opterećenje ramena, a u oba slučaja ne treba zaboraviti na hidraciju jer organizam tijekom plivanja također gubi tekućinu.
Svaki zaveslaj vodi prema boljem zdravlju
Nije važno brojite li dužine u bazenu ili istražujete skrivene uvale uz morsku obalu – tijelo u oba slučaja dobiva kvalitetan trening, a um prijeko potreban predah.
Redovito plivanje pomaže u kontroli tjelesne težine, jača srce i pluća, razvija mišiće te pritom štiti zglobove od prekomjernog opterećenja. Kada se prakticira redovito i uz osnovna pravila sigurnosti, plivanje postaje jedna od najpotpunijih tjelesnih aktivnosti. Možda upravo zato toliko ljudi iz vode izlazi s osmijehom. Svaki zaveslaj donosi novu dozu energije, rasterećuje tijelo i um te predstavlja vrijedno ulaganje u zdravlje koje traje mnogo dulje od jednog dana provedenog na plaži ili bazenu.
Izvori: Mayo Clinic, Harvard Health, Cleveland Clinic
Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.
