Psiha i emocije - 15. lipnja 2021.
AUTOR ČLANKA - Iva Gregov, mag. psih.

Što „stalkere“ motivira na uhođenje i koji tipovi postoje?

U digitalno doba često slušamo o stalkerima na društvenim mrežama. Netko nam se je „zakačio“ za profil i proganja nas gdje god da objavljujemo. No uhođenje u stvarnom životu itekako je ozbiljno

Uhođenje, koje možemo definirati kao ustrajno praćenje i vrebanje druge osobe koje kod žrtve izaziva tjeskobu i strah za vlastitu sigurnost, kazneno je djelo. Osobe koje uhode, prema žargonu često korištenom u mlađoj populaciji, nazivaju se stalkeri. Ponekad termin stalker možemo i u šali iskoristiti kada svojim prijateljima ili bližnjima želimo reći da previše vremena provode prateći aktivnosti neke osobe na društvenim mrežama.

Što su depersonalizacija i derealizacija i kako utječu na naš pogled na svijet?

No, u kontekstu realiteta, uhođenje ukazuje na vrlo ozbiljan problem. Na meta istraživanju provedenom na Sveučilištu San Diegu, pokazalo se kako je 2 – 13% ispitanika i 8 – 32% ispitanica u nekom trenutku u svom životu doživjelo da ih druga osoba uhodi. U većini slučajeva, ta osoba bila je netko poznat žrtvama. Uhođenje žrtve može se ostvarivati praćenjem, konfrontiranjem (suočavanjem), sustavnim neželjenim pozivima, slanjem pisama i poklona žrtvi, špijuniranjem te sličnim ponašanjima koja su za žrtvu iznimno stresna i zastrašujuća.

Osobe koje uhode svoje žrtve mogu patiti od halucinacija i deluzija (što je najčešći prikaz slučaja u filmovima), a velik broj njih ima i druge mentalne poteškoće kao što su depresivnost, mentalne teškoće uzrokovane korištenjem opijata te razne poremećaje ličnosti.

Najčešći motivi i tipovi počinitelja

Prof. David Mullen napravio je opsežan prikaz glavnih tipova uhoda temeljen na istraživanju provedenom na 145 pacijenata zaprimljenih u forenzički psihijatrijski centar zbog uhođenja. Većina ispitanika bili su muškarci (79%), 39% bilo je nezaposleno, 52% nije imalo prethodnih intimnih veza. Žrtve su uglavnom bile bivši partneri/ce, kontakti s posla ili profesionalni kontakti, dok je četrnaest posto žrtava bilo otprije nepoznato počiniteljima.

Iz navedenog istraživanja, Mullen je konstruirao pet tipova počinitelja: odbačeni, tražitelji intimnosti, nekompetentni, osvetnici te predatori. Većina je patila od određenih psihičkih smetnji.

Odbačeni

Najveći broj ispitanika (52) bili su počinitelji koji su svoje žrtve uhodili nakon propale veze, prijateljskog, pa čak i poslovnog odnosa. Uhode koje je Mullen stavio u kategoriju odbačenih, imale su pomiješane osjećaje koji su uključivali istovremenu želju za osvetom i pomirenjem.

Tražitelji intimnosti

Četrdeset devet počinitelja Mullen je svrstao u kategoriju tražitelja intimnosti. Prema žrtvama su iskazivali želju za romantičnom vezom i tvrdili da su žrtve njihove „istinske ljubavi“. Neki od njih čak su vjerovali da je „ljubav uzvraćena“. Cilj ovog tipa počinitelja bila je ostvariti romantičnu vezu sa žrtvom, međutim, kada je taj cilj bio „odbačen“ od strane žrtve, u većini su se javljali ljubomora i bijes.

Nekompetentni

Ovi počinitelji (njih 22) priznali su da objekt njihove želje, odnosno žrtva, nije uzvraćala interes, ali su se svejedno nadali da će njihovo ponašanje u konačnici dovesti do veze sa žrtvom. Ovu skupinu mahom su činili socijalno nekompetentni pojedinci te osobe s intelektualnim poteškoćama bez znanja ili s vrlo malo znanja o primjerenim socijalnim odnosima i normama. Također, dio ove skupine bile su osobe koje su smatrale da „raspolažu pravom na vezu“ sa žrtvom. Za razliku od tražitelja intimnosti, premda im je žrtva bila privlačna, nisu joj pridavali iznimne kvalitete te nisu smatrali da su njihovi osjećaji uzvraćeni.

Osvetnici

Šesnaest ispitanika bilo je u skupini osvetnika, a njihov glavni cilj bio je zastrašiti žrtvu. Neki od njih žrtvu su znali te su htjeli osvetu zbog specifične situacije iz prošlosti, a dio je svoje žrtve birao po slučaju.

Predatori

Šest ispitanika u Mullenovom istraživanju okarakterizirani su kao predatori s ciljem seksualnog napada na žrtvu. Ovi napadači uhodili su svoju žrtvu kako bi ju bolje upoznali i kreirali fantaziju o napadu. Većina njih prethodno je osuđivana zbog seksualnih prijestupa.

panika strah kako prestati panicariti panicarenje

Korisni savjeti psihologa: kako prestati paničariti?

Pred drugima želimo djelovati smireno, kao da je sve u redu, a iznutra panika i kaos! Jeste li među...

SAZNAJTE VIŠE

Zaključno, premda najviše straha i nelagode kod ljudi izaziva pomisao na nepoznatog počinitelja, osobe koje najčešće uhode i fizički napadaju svoje žrtve upravo su bivši partneri. Premda opisano istraživanje predstavlja zanimljiv uvid u svijet stalkera, trebamo imati na umu da je uzorak ispitanika činio specifičnu skupinu osoba te je razmjerno malen.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button