Provjerite imate li povećan rizik da za 20 godina razvijete demenciju

Nova studija američkih znanstvenika mogla bi značajno doprinijeti ranom otkrivanju demencije. Naime, Američka neprofitna istraživačka organizacija RAND je analizirala čimbenike životnog stila otprilike 20 000 starijih osoba diljem Amerike od 1992. godine.

Prema njihovu istraživanju, kognitivne sposobnosti, tjelesno zdravlje i ograničenja u svakodnevnim funkcijama mogu snažno predvidjeti rizik od razvoja demencije čak 20 godina prije nego što se bolest pojavi.

Općenito o demenciji

Demencija nije jedna bolest. To je opći pojam za opisivanje skupa simptoma koje osoba može osjetiti ako živi s različitim bolestima, uključujući Alzheimerovu bolest koja čini 60 do 80% slučajeva demencije. Bolesti grupirane pod općim pojmom „demencija“ uzrokovane su abnormalnim promjenama mozga. Simptomi demencije pokreću pad kognitivnih sposobnosti, dovoljno ozbiljno da se narušava svakodnevni život i samostalno funkcioniranje. Također utječu na ponašanje, osjećaje i odnose.

Demencija se često netočno naziva „senilnost“ ili „senilna demencija“, što odražava ranije rašireno, ali netočno uvjerenje da je ozbiljan mentalni pad normalan dio starenja. Postoje i mnoga stanja koja mogu uzrokovati simptome kognitivnog oštećenja, ali koja nisu demencija, uključujući neka koja su reverzibilna, poput problema sa štitnjačom i nedostatka vitamina.

Čimbenici rizika za razvoj demencije

Osnovni čimbenici rizika za razvoj demencije mogu se podijeliti na one na koje ne možemo utjecati i one na koje možemo. Među onima na koje ne možemo utjecati su starija životna dob (posebice stariji od 65 godina), spol (žene su sklonije razvoju demencije), obiteljska anamneza, genetika te neke kronične bolesti i stanja kao što su Downov sindrom, Parkinsonova bolest i neke kardiovaskularne bolesti.

No postoje i oni čimbenici rizika na koje možemo utjecati te tako smanjiti rizik razvoja demencije. Na toj listi su, među ostalima:

• tjelesna neaktivnost,
• neregulirana hipertenzija, povećane vrijednosti kolesterola i šećera u krvi,
• nezdrava prehrana,
• mentalna neaktivnost,
• izloženost stresu,
• pušenje.

Već je istraživanje objavljeno 2019. godine na Međunarodnoj konferenciji američke asocijacije za Alzheimer sugeriralo da usvajanje višestrukih izbora zdravog načina života, uključujući zdravu prehranu, nepušenje, redovitu tjelovježbu i kognitivnu stimulaciju, može smanjiti rizik od kognitivnog pada i demencije.

Što otkriva nova studija?

Istraživanje RAND-a identificiralo je 11 čimbenika koji, ističe se na stranici Medical News Today, snažno predviđaju rizik od demencije:

• loše tjelesno zdravlje,
• preboljeli moždani udar,
• genetska predispozicija, poput specifičnih genetskih mutacija, povećava rizik,
• neposjedovanje privatnog zdravstvenog osiguranja u dobi od 60 godina – odnosi se na SAD, no primjenjivo je i na druge situacije gdje financijska nesigurnost otežava pristup zdravstvenoj skrbi,
• ograničeno radno iskustvo, bilo da je riječ o osobama koje nikada nisu radile ili su samo kratko vrijeme bile zaposlene – naime, manjak mentalne stimulacije povećava rizik razvoja demencije,
• dijabetes ili pretilost (ITM od 35 ili viši) u 60-im godinama,
• odsutnost konzumacije alkohola (osobe koje nikada nisu pile) ili pretjerana konzumacija alkohola- oboje je povezano s većim rizikom,
• nedostatak tjelesne aktivnosti,

• slabi rezultati na fizičkim testovima – testovi poput snage stiska ruke, brzine hodanja i ravnoteže,
• manjak savjesnosti – osobe s nižom razinom organiziranosti, odgovornosti i dosljednosti imaju veći rizik od kognitivnog pada,
• nizak angažman u hobijima i aktivnostima koje uključuju učenje novih stvari.

Ovo istraživanje moglo bi značajno doprinijeti identifikaciji osoba koje su u povećanom riziku od demencije, pa tako i omogućiti rane intervencije. Iznimno je važno započeti s liječenjem bolesti kao što je, na primjer, Alzheimerova bolest u ranoj fazi.

S druge strane, ove su spoznaje upozorenje i svima nama da mislimo na vrijeme o zdravlju našeg mozga i tijela općenito, usvojimo zdrave navike te tako smanjimo rizik u mjeri u kojoj je to moguće.

Korišteni izvori: Medical News Today, Alzheimer’s Association, SurreyLive